Svi odbrojavaju zadnje dane do kraja školske godine
Kako se bliži kraj školske godine, u školama se osjeti posebna atmosfera. Učenici odbrojavaju dane do praznika, profesori zaključuju ocjene, roditelji pokušavaju „popraviti prosjek“, a hodnici postaju glasniji nego inače. Svi pričaju o istome – odmoru. Ali jedno pitanje uvijek ostaje otvoreno: tko je zapravo više iscrpljen i tko jedva čeka praznike – učenici ili profesori?
Na prvi pogled mnogi bi rekli da su to učenici. Testovi, usmena ispitivanja, zadaće, rano ustajanje i stalni pritisak ocjena nisu nimalo lagani. Posebno je teško učenicima završnih razreda koji razmišljaju o upisima u srednju školu ili na fakultet. Posljednjih godina sve se više govori o stresu među mladima, a istraživanja pokazuju da taj problem nije nimalo malen. Prema podacima istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, čak 20 do 30 posto učenika pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti, anksioznosti i stresa.
Mnogi učenici danas imaju osjećaj da moraju biti savršeni u svemu – imati odlične ocjene, baviti se sportom, učiti jezike i još biti aktivni na društvenim mrežama. Roditelji često imaju velika očekivanja, a društvo stalno govori o uspjehu i konkurenciji. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da su učenici pod sve većim pritiskom. Jedna psihologinja je čak rekla da današnja djeca imaju „menadžersku bolest“ jer su stalno pod stresom i pritiskom uspjeha.
No, iako se učenici često osjećaju kao da im je najteže, profesori bi mogli imati drugačije mišljenje. Mnogi učenici misle da profesori „samo predaju i daju testove“, ali stvarnost je puno kompliciranija. Profesor ne završava posao kada zazvoni školsko zvono. Nakon nastave slijedi pregledavanje testova, priprema novih materijala, vođenje administracije, razgovori s roditeljima i sastanci. Uz sve to, profesori svakodnevno rade s velikim brojem djece različitih karaktera i ponašanja.
I nastavnici su pod stresom
Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da je učiteljska profesija jedna od emocionalno najzahtjevnijih profesija. U jednom istraživanju čak 88 posto nastavnika matematike izjavilo je da im je „težak razred“ najveći izvor stresa. Odmah iza toga nalazi se pritisak roditelja koji stres stvara kod 81 posto nastavnika. To znači da većina profesora svakodnevno radi pod velikim pritiskom i mora istovremeno biti pedagog, psiholog, organizator i osoba koja održava disciplinu.
Osim učenika i roditelja, veliki problem profesorima predstavlja i administracija. Prema istraživanju o hrvatskim školama, više od polovice nastavnika smatra da im najveći stres stvaraju administrativni poslovi. Mnogi profesori kažu da danas više vremena provode ispunjavajući dokumente nego pripremajući zanimljivu nastavu za učenike.
Zanimljivo je da stres ne pogađa samo pojedine profesore nego gotovo cijeli obrazovni sustav. U istraživanju provedenom među učiteljima osnovnih škola pokazalo se da više od polovice učitelja osjeća srednju razinu stresa, dok dio njih osjeća i vrlo visoku razinu stresa. Drugim riječima, ni profesori nisu daleko od toga da „puknu“ pred kraj godine.
Ipak, postoji jedna velika razlika između učenika i profesora. Učenici svoje emocije pokazuju glasnije. Kada dolazi kraj škole, oni otvoreno slave, planiraju ljeto i pričaju o praznicima svaki dan. Profesori su obično mirniji i ozbiljniji, ali to ne znači da nisu jednako iscrpljeni. Dapače, mnogi profesori tada izgledaju umornije nego učenici.
Na društvenim mrežama često se mogu pronaći rasprave o tome kome je zapravo teže. Jedan korisnik Reddita napisao je da ljudi često podcjenjuju profesorski posao jer profesori moraju istovremeno trpjeti učenike, roditelje, administraciju i pritiske sustava. S druge strane, učenici tvrde da ih škola previše opterećuje i da im ostavlja premalo vremena za odmor i privatni život.
Možda je pravi odgovor zapravo vrlo jednostavan – i učenici i profesori jedva čekaju praznike jer su obje strane iscrpljene na svoj način. Učenici su umorni od učenja, testova i ocjena, dok su profesori umorni od odgovornosti, administracije i svakodnevnog rada s velikim brojem ljudi. Škola je mjesto gdje svi zajedno provode gotovo cijelu godinu, pa nije čudno da do lipnja svi osjećaju umor.
Zato posljednje školsko zvono nema isto značenje samo učenicima nego i profesorima. U tom trenutku svi misle isto: „Napokon odmor!“ A možda upravo to pokazuje da su i učenici i profesori puno sličniji nego što ponekad žele priznati.
foto: Freepik