Nova međunarodna studija pokazuje zabrinjavajuće rezultate. Objavljena je u stručnom časopisu koji se bavi razvojem djece. Istraživanje otkriva da djeca mlađa od 13 godina češće imaju probleme s mentalnim zdravljem ako koriste pametne telefone. ovo kao i mnoga druga istraživanja sugeriraju da su mobiteli promijenili gotovo sve u ljudskom životu. Od načina na koji sjedimo, govorimo i razmišljamo do načina na koji komuniciramo jedni s drugima te prenosimo i konzumiramo informacije. Mnogi se roditelji boje što to znači za budućnost njihove djece?
Djeci mlađoj od 13 godina treba zabraniti mobitele jer se njihov mozak još uvijek razvija i teže postavljaju granice
Nova studija obuhvatila je više od dva milijuna ljudi iz 163 zemlje. Rezultati su pokazali jasnu povezanost između ranog posjedovanja pametnog telefona i problema s mentalnim zdravljem. Najčešći problemi su internetsko zlostavljanje, poremećaj sna i narušeni obiteljski odnosi. Autori studije upozoravaju da bi se korištenje pametnih telefona kod mlađe djece trebalo regulirati slično kao što je to slučaj s alkoholom i duhanom – kroz razvojno primjeren pristup i jasne granice.
Posebno zabrinjavaju nalazi koji ukazuju na povezanost između korištenja pametnih telefona u toj dobi i pojave suicidalnih misli, niskog samopoštovanja te osjećaja odvojenosti od stvarnosti. Učinci su, prema rezultatima, izraženiji kod djevojčica.
Iako su nalazi alarmantni, stvarnost je da mnoga djeca već koriste pametne telefone prije 13. godine. Prema nekim podacima, više od polovice djece u SAD-u ima pristup pametnim telefonima do 11. godine.
Što mogu učiniti roditelji ako njihova djeca već imaju telefon?
Ako vaše dijete već ima pametni telefon, ne znači da je kasno za postavljanje zdravih granica. Roditelji i dalje mogu imati važnu ulogu u usmjeravanju načina na koji dijete koristi tehnologiju.
Prvo i najvažnije, stručnjaci preporučuju uvođenje roditeljskih kontrola i ograničenja, uz redovito praćenje aplikacija koje dijete koristi, poruka koje razmjenjuje i vremena koje provodi na uređaju. Važno je razgovarati o tome što znači odgovorno korištenje telefona i kako reagirati ako dijete naiđe na uznemirujući sadržaj ili iskustvo.
Mozak djeteta još uvijek se razvija i zbog toga djeca teže postavljaju granice, obrađuju informacije i reguliraju emocije. Upravo zato roditeljska podrška i nadzor imaju ključnu ulogu.
Važno je i jasno definirati svrhu telefona. Naglašavanje da je telefon prvenstveno sredstvo za sigurnost može pomoći u smanjenju ovisnosti o zabavnim i društvenim funkcijama uređaja.
Postoji li prava dob za prvi telefon?
Ne postoji univerzalna dob kada je dijete „spremno“ za pametni telefon. To ovisi o njegovoj emocionalnoj, socijalnoj i kognitivnoj zrelosti, ali i obiteljskoj situaciji.
Prilikom donošenja odluke, roditelji mogu razmotriti sljedeće:
- Može li pametni sat biti dovoljno rješenje? Uređaji s ograničenim funkcijama mogu pružiti osjećaj sigurnosti bez potpunog pristupa internetu.
- Je li dijete odgovorno sa svojim stvarima? Ako često gubi ili oštećuje stvari, možda još nije spremno za vlastiti telefon.
- Jeste li spremni na praćenje? Uvođenje telefona znači i dodatnu obavezu za roditelje – nadzor, komunikaciju i edukaciju o pravilnom korištenju.
- Poštuje li dijete pravila? Ako dijete često testira granice, važno je razmisliti hoće li poštivati dogovorena pravila i na internetu.
Društvene mreže – posebno osjetljivo područje
Važno je naglasiti da dopuštanje djetetu da ima telefon ne znači automatski i dopuštenje za korištenje društvenih mreža. Mnoge platforme zabranjuju pristup djeci mlađoj od 13 godina, a i stariji korisnici često trebaju roditeljsko vodstvo.
Djevojčice su posebno ranjive na negativne utjecaje društvenih mreža jer se češće uspoređuju s drugima, što može narušiti sliku o tijelu i samopouzdanje. Osjećaj da se moraju uklopiti, potreba za potvrdom kroz lajkove i komentare te izloženost nerealnim standardima ljepote mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje.
Roditelji bi trebali razgovarati sa svojom djecom o štetnim aspektima društvenih mreža i pomoći im u izgradnji zdravog odnosa prema internetu i vlastitoj slici o sebi.
Foto: Freepik