Može li hrana koju majke jedu utjecati na okus njihovog mlijeka? Odgovor je – da. Bebe zaista mogu osjetiti razlike u okusima majčinog mlijeka, a to bi čak moglo oblikovati i njihove prehrambene navike kasnije u životu. Iako izloženost okusima ne garantira da će se bebi određena hrana odmah svidjeti, jasno je da pomaže u razvoju otvorenosti prema raznovrsnoj prehrani – s dugoročnim koristima za zdravlje.
Eksperimenti su pokazali da se okusi poput vanilije, banane, češnjaka ili mentola prenose u majčino mlijeko i mijenjaju okus majčinog mlijeka
Primjerice, kada majka pojede začinjen obrok i doji bebu sat vremena kasnije, okusi iz hrane poput češnjaka, đumbira ili kokosa mogu završiti u mlijeku.
Znanstvenici su to potvrdili zanimljivim eksperimentom: dojiljama su dali tablete s ekstraktom češnjaka i analizirali njihovo mlijeko. Rezultati su pokazali da je miris češnjaka dosegao vrhunac između 2. i 3. sata nakon unosa. Kada su u to vrijeme dojile, njihove su bebe provodile više vremena na prsima u usporedbi s bebama čije su majke uzimale placebo isti okus – očito im se okus češnjaka svidio.
Slični eksperimenti pokazali su da se i drugi okusi – poput vanilije, banane, mentola prenose u majčino mlijeko, i to različitim brzinama. Na primjer, banana se pojavljuje u mlijeku već sat vremena nakon konzumacije, dok začini poput anisa i mentola traju duže.
Koliko dugo okusi ostaju u mlijeku?
Vrijeme u kojem okusi dostižu vrhunac varira ovisi pak o vrsti hrane:
- Linalool (sastojak currya s cvjetnim, citrusnim mirisom) pojavi se u mlijeku unutar jednog sata, a potom opada.
- Mirisi eukaliptusa (iz metvice) dostižu vrhunac oko sat i pol nakon konzumacije.
- Češnjak je najtrajniji: mirisi dosežu vrhunac između 1. i 4. sata, uz drugi vrhunac čak 6 sati nakon jela.
Iako su ove studije prvenstveno mjerile miris, znamo da je miris ključni dio osjeta okusa. Dakle, vrlo je vjerojatno da bebe zaista osjete ove promjene.
Pamte li bebe okuse?
Neki istraživači pozabavili su se i ovim pitanjem. Tijekom jedne studije, dojilje su svakodnevno pile sok od mrkve u prva dva mjeseca nakon poroda. Kasnije, kada su bebe imale 5-6 mjeseci, ponudili su im žitarice s okusom mrkve.
Rezultat? Sve su bebe pravile grimase pri kušanju mrkve, ali one koje su bile izložene “mrkvastom” majčinom mlijeku pokazale su manje negativnih reakcija. Slični rezultati dobiveni su i kada su majke pile sokove od povrća – uključujući repu i celer – tijekom ranih tjedana nakon poroda.
Važno je napomenuti: bebe nisu nužno jele više hrane s poznatim okusima, ali su bile manje odbojne prema njima.
Što nam to govori?
Izloženost okusima putem majčinog mlijeka pomaže bebama u prepoznavanju i prihvaćanju novih okusa, i to mnogo prije nego što počnu jesti čvrstu hranu. To potvrđuju i istraživanja koja pokazuju da bebe razvijaju osjet okusa i mirisa još prije rođenja, a okusi iz majčine prehrane prolaze i kroz posteljicu.
Utječe li dojenje na prehrambene navike kasnije u životu?
Istraživanja pokazuju da dojena dojenčad općenito lakše prihvaća novu hranu i ima raznolikiju prehranu tijekom odrastanja. Na primjer:
- Bebe koje su dojene imaju manju vjerojatnost da postanu izbirljive.
- Dulje dojenje povezano je s većom konzumacijom povrća u ranom djetinjstvu.
Jedna velika studija koja je pratila više od 1500 djece od dojenačke dobi do šeste godine života otkrila je da su djeca čije su majke tri mjeseca nakon poroda jele više povrća, a koja su bila dojena najmanje 16 tjedana, imala čak 22% veću vjerojatnost da u dobi od šest godina jedu prehranu bogatu povrćem – i to neovisno o drugim čimbenicima poput socioekonomskog statusa ili vremena uvođenja čvrste hrane.
Foto: Freepik