Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svako treće dijete Europske regije (29%) ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Veći udio prisutan je u dječaka (31%) nego u djevojčica (28%). Najviše djece s prekomjernom težinom ima u zemljama mediteranske regije, a najmanje u zemljama sjeverne i istočne Europe.
Više voća i povrća od djece u Hrvatskoj jedu djeca u Tadžikistanu, Rumunjskoj, Srbiji…
Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu gdje čak 35% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. U Hrvatskoj prekomjernu debljinu ima 18% dječaka i 12% djevojčica.
Istraživanje je provodila Svjetska zdravstvena organizacija u razdoblju od 2018. do 2020., a sudjelovale su 33 zemlje Europske regije. Na području RH provodio se u školskoj godini 2018./2019., sudjelovale su 232 škole, a konačni uzorak uključivao je 2711 djece.
U 27 zemalja koje su bilježile podatke o konzumaciji pojedinih namirnica 43% djece konzumira svježe voće svaki dan, a povrće 34%. Usporedimo li te podatke s onima iz Hrvatske možemo vidjeti da je konzumacija svježeg voća i povrća u Hrvatskoj niža od prosjeka. U Hrvatskoj svako treće dijete (32%) svakodnevno konzumira voće, a povrće svakodnevno konzumira tek svako peto dijete (20%). Prema tome, Hrvatska je zajedno s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća.
Najviše povrća jedu djeca u Danskoj i Portugalu (57%), Irska, San Marino i Tadžikistan sa 45%, Njemačka i Rusija s 41% te Rumunjska i Srbija s 38%. U Hrvatskoj povrće konzumira 20% ispitane djece.
Kada je riječ o voću, najviše ih koriste djeca u Portugalu 63%, Irskoj 61% i Danskoj 60%, Crna Gora je na 47%, Srbija 41%, a Hrvatska na 32%.
Zaslađeni napici predstavljaju jedan od najčešćih izvora dodatnih šećera u djece. Prema istraživanju, gotovo četvrtina djece (22%) konzumira zaslađene napitke više od tri puta tjedno. U većini zemalja problem konzumacije zaslađenih napitaka izraženiji je u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja. Slične rezultate možemo očitati iz podataka prikupljenih u Hrvatskoj. Štoviše, u Hrvatskoj je prisutna najveća razlika u konzumaciji zaslađenih napitaka u djevojčica i dječaka, kao i najveća razlika s obzirom na obrazovanje roditelja.
Prema učestalosti korištenja, na vrhu su češka djeca s 41%, Makedonija 39%i Hrvatska 38%. Najmanje zaslađenih pića pije se u Grčkoj 2%, Estoniji 3% i Španjolskoj 4%.
Foto: Freepik