Pravobraniteljica: 317 djece trpilo je nasilje, više od stotinu ih je zanemarivano
Prošle godine na adresu pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić pristiglo je čak 1595 raznih prijava povrede dječjih prava, 317 djece trpilo je nasilno ponašanje, a više od stotinu ih je zanemarivano.
Od 193 prijave nasilja nad djecom 78 se odnosilo na nasilje u obitelji, 50 na nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, 18 na nasilje u domovima i ostalim institucijama, dok se još 50-ak prijava nasilja dogodilo na različitim mjestima uključujući i internet.
– Riječ je o trendu koji gotovo nezaustavljivo raste. Teško je reći je li on odraz povećanog kršenja prava djece ili jače osviještenosti o pravima djece, odnosno veće prepoznatljivosti institucije pravobranitelja za djecu. No, zabrinjava to što se, u velikom broju slučajeva, mnoge stranke obraćaju pravobraniteljici prije nego nadležnim tijelima ili ustanovama, očekujući da pravobraniteljica ‘riješi’ njihov konkretan problem – kazala je pravobraniteljica za djecu.
Najviše prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja odnosilo se na djecu koja imaju prebivalište na području Grada Zagreba, zatim slijede Primorsko-goranska, Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija. U najvećem broju prijava za kršenje raznih prava djece podnositelji su bili roditelji, i to majke u 570 slučajeva, očevi u 288, te oba roditelja zajedno u 76 slučajeva. Po brojnoti zatim slijede institucije u 374 slučaja dok su se djeca sama javljala u 44 slučaja. U 48 slučajeva obratili su se bake i djedovi, srodnici, susjedi i anonimni prijavitelji.
– Od dječjeg vrtića primili smo upit o komunikaciji odgojiteljice s roditeljima putem Facebook stranice te o privatnosti djece u virtualnom prostoru – kazala je Ivana Milas Klarić
Pravobraniteljica je kazala i da je u protekloj godini zabilježeno i šest najtežih slučajeva povreda prava na život djeteta, od čega su dva završila kobno, naime, roditelji su počinili ubojstvo djece. Premda je pravobraniteljica zatražila inspekcijski nalaz da se utvrdi da li je nadležan Centar za socijalnu skrb podbacio jer nije na vrijeme poduzeo korake oduzimanja djece, prema izvješću inspekcije Ministarstva socijalne zaštite stručne radnice ‘nisu napravile pogrešnu procjenu rizika obitelji’.
Roditelji su prijavljivali u ime djece i probleme povreda prava na saznanje vlastitog podrijetla na što su ukazale majke koje se susreću s problemima prilikom utvrđivanja očinstva svojoj djeci.
– Roditelje se upućuje na sudski postupak osporavanja i utvrđivanja očinstva pa se često pritužbe odnose i na dugotrajnost sudskog postupka utvrđivanja očinstva. Iz prijava smo doznali da su roditelji ponekad nailazili na probleme čak i onda kad su sve zainteresirane strane – istaknula je Milas Klarić. Navela je primjer da se jedan takav slučaj vodi se pred sudom više od pola godine, premda se, s obzirom na to da nije bilo spora među zainteresiranim stranama, mogao okončati za desetak minuta.
Nekoliko pritužbi odnosilo se i na namjeru promjene osobnog imena djetetu. Naime, najčešće su to željele postići majke koje su djeci željele promijeniti prezime (iz očevog u majčino) ili očevom dodati majčino, uglavnom zbog očevog nesudjelovanja u životu djeteta.
Velik problem u zaštiti djece, ukazala je pravobraniteljica, je i nepažljivo davanje podataka i slika djece putem internet stranice vrtića i škola ili facebooka.
-Od dječjeg vrtića primili smo upit o komunikaciji odgojiteljice s roditeljima putem Facebook stranice te o privatnosti djece u virtualnom prostoru. U ovom slučaju odgojiteljica u dječjem vrtiću je, bez odobrenja nadležnih tijela otvorila Facebook stranicu odgojne skupine na kojoj svakodnevno komunicira s roditeljima djece te kao administrator stavlja na Facebook stranicu dokumente rane aktivnosti djece u vrtiću, transkripte njihovih izjava, snimke likovnih i glazbenih djela.
– Zaprimili smo i prijavu o zlouporabi djece u političke svrhe radi promocije jedne političke stranke. Naime, članice jedne političke stranke su donirale televizor dječjem vrtiću te su se s doniranim televizorom i grupom vrtićke djece fotografirale, a te su fotografije s prigodnim tekstom objavljene u različiti medijima. Isto je učinjeno bez ikakvog znanja i traženja odobrenja roditelja fotografirane djece kao i bez ikakve prethodne obavijesti ili najave općini kao vlasniku i osnivaču ustanove – požalila se Milas Klarić.
U izvješću o radu tijekom 2014. godine koje je predala Hrvatskom saboru iznijela je i problem jedne majke čije je dijete ozlijeđeno u prometnoj nesreći. Kako je majka zatražila od osiguravajuće kuće odštetu, tvrtka je angažirala privatnog detektiva koji je dijete pratio kako bi dokazao da djetetu nije ništa.
– Privatni detektiv je fotografirao dijete u javnom prostoru (na nogometnom igralištu) i na ulici te je koristio snimke djeteta s internetske stranice škole na kojoj se bilježe sportske akivnosti djece kao što su natjecanja i slično – kazala je pravobraniteljica.
Zanimljive podatke iznijela je Milas Klarić i oko domova za djecu. Tako je kazala da je u domove tijekom 2014. primljeno 371 dijece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Njih 210 je došlo iz biološke obitelji zbog ugroženosti od vlastitih roditelja, 40 djece i mladih premješteno je iz nekog drugog doma, 29 iz udomiteljske obitelji, 27 iz srodničke obitelji, 26 djece iz bolnica, četvero iz obiteljskog doma, dok ih je 35 prije smještaja bilo u nekom od skloništa za žene i djecu žrtve nasilja ili su u domove smješteni direktno iz rodilišta.
-U dom je iz udomiteljskih obitelji smješteno 29 djece, uglavnom na zahtjev udomitelja, uz sljedeća obrazloženja: neslaganje s djetetom, nemogućnost da udovolje potrebama djeteta koje treba učestalu stručnu pomoć, osobne zdravstvene poteškoće, nemogućnost da se nose s poremećajima u ponašanju udomljene djece te narušeni odnosi s biološkim roditeljima – kazala je pravobraniteljica. Dodala je da je tendencija da se smještaj, kao oblik zbrinjavanja, zamijeni uslugom boravka, što je učinjeno za samo 15 djece koja su vraćena u biološke obitelji, odakle svakodnevno dolaze u domove gdje im se, osim pomoći u učenju, pruža usluga prehrane, čuvanja, odgoja, njege, psihosocijalne rehabilitacije, organizacije slobodnog vremena i drugo.
– Na dan 31.prosinca 2014. u domovima se nalazilo 78 djece koja imaju ispunjene zakonske uvjete za posvojenje. Od toga 37 djevojčica i 41 dječak, među njima je 11 djece romskog podrijetla. Najveći broj djece s ostvarenim uvjetima za posvojenje u dobi su od 11-14 i 15-18 godina, a četvero djece je u dobi do sedam godina – kazala je Milas Klarić.