Nered u kući stvara emocionalni teret
Nered i depresija idu ruku pod ruku. Kada vam je dnevna soba pretrpana nepotrebnim stvarima i razbacanim igračkama, kada vam pogled padne na nepospremljene krevete i možda nepromijenjenu posteljinu, na kupaonicu koju bi pod hitno trebalo izribati, i u vašoj glavi nastaje nered i ovakvi vas prizori mentalno iscrpljuju.
Nered u kući često zna stvoriti i neuredne emocije.
U knjizi Život kod kuće u 21. stoljeću koja se temelj ina devetogodišnjem istraživanju kako se koriste stvari i prostor u kući, utvrđeno je da nered utječe na naše raspoloženje i na način kako vidim osami sebe.
Nered najčešće stvaraju stvari koje niti ne koristimo. U knjizi je spomenuto kako postoji direktna povezanost između određenih stvari u našim domovima i razinom stresa koje one stvaraju. Pogađate, više nereda uzrokuje još više stresa. Zanimljivo, u knjizi je postignut zaključak da muškarci nisu niti približno toliko stresirani neredom kao njihove partnerice.
Zašto je to tako? Žene su te koje sude drugima, ali i sebi, prema čistoći njihovog doma. U njihovim mislima čist dom znači sretan dom. Ako im je dom čist i dobro održavan, žene osjećaju da su sabrane te da su uspjele postići svoj cilj.
No, kada dom postaje pretrpan stvarima, kao u slučaju kada dođu djeca i kada se obaveze samo gomilaju, to stvara teret. Možda se radi o emocionalnom teretu, ali teret je ipak teret. I s tim teretom na leđima žene imaju osjećaj kako se pred njima nalazi nepregledna lista poslova koje nikada neće obaviti.
Sve to izbacuje ih iz takta i osjećaju se poljuljano u svojoj ulozi. Takvi osjećaji dovode do “kratkog fitilja”, pa kreće prigovaranje djeci oko pospremanja i čišćenja ili prigovaranje bez ikakvog razloga. Prigovaranje jednostavno postaje ispušni ventil koji je prijeko potreban.
No, znate li tko najviše osjeća stres koji se nalazi na ženinim leđima? Upravo djeca. A što žene više razmišljaju kako im je kuća neuredna i kako je neće stići pospremiti i dovesti do željenog stupnja čistoće. manje vremena provedu živeći život. Dakle, što se prije uspijete osloboditi stresa, prije ćete početi uživati u stvarima oko sebe.
Jer, dom ne bi trebao biti mjesto stresa nego mjesto u koje se dolazite opustiti. No, kako to zbog nereda teško možete postići, a nered je često uzrokovan viškom stvari, trebate prvo svakako poraditi na tome. Iako se čini teško, stvar je samo u dobroj organizaciji. A kako se nered ne da baš najbolje organizirati, možda je vrijeme da se riješite nekih stvari koje imate u kući.
Zašto ljudi imaju toliko stvari?
Najčešće za to postoji nekoliko razloga.
- Neke stvari ne želimo baciti kako ne bismo povrijedili nečije osjećaje
- Što ako poželimo/zatrebamo te stvari jednog dana?! Možda će se te stvari opet vratiti u modu? Zašto želim kuhati ručak tim fensi novim aparatom?
- Imamo rezerve. Na primjer, desetak plehova za pečenje, iako više od jednoga možda i ne stane u pećnicu. Osam stolnjaka koje nećete izredati na stolu niti kroz cijelu godinu. I slično. Jer uvijek je dobro imati rezervu.
Kako se riješiti nereda
Stručnjaci predlažu sljedeće: Napravite popis prostorija u stanu i dobro ih proučite. Posebnu pažnju obratite na one koje vam se čine uvijek neurednima. Zapišite kojih biste se stvari iz tih prostorija mogli riješiti. Stare igre koje su djeca prerasla i zaboravila, odjeću koju nitko više neće nositi, prastare razglednice i čestitke koje su vam uspomena koju više nikada nećete niti pogledati, ali volite da je tu negdje.
Ne nasjedajte na glas u glavi koji vam govori da bi se djeca jednom opet mogla igrati s tim igrama, niti da spremite čestitke u jednu veliku kuvertu pa će tako barem biti uredne. To nije rješavanje nereda, nego njegovo pospremanje, a treba misliti na stvari kojih ćete se riješiti.
Bez obzira što odabrali, nereda ćete se riješiti samo ako stvari izbacite, a ne ako ih gurnete na drugo mjesto. Nakon svega, bez obzira na količinu, iako što više to bolje, osjećat ćete se pročišćeno i slobodno.
Organizirajte se i na dnevnoj bazi, savjetuju stručnjaci. ako već ne možete sve složiti u svojoj glavi, možete si isprintati karton s dnevnim zaduženjima koja su podijeljena prema svakoj prostoriji u vašem domu. Na primjer: Spavaća soba: pospremiti krevete, raščistiti noćni ormarić, pokupiti zaostalu odjeću.
Kuhinja: Isprazniti perilicu, napuniti perilicu, počistiti sve iz sudopera, prebrisati mikrovalnu pećnicu i sve radne površine.
Uz takvu dnevnu organizaciju imat ćete osjećaj da su vam sva zaduženja pod kontrolom i da vam tlo ne bježi pod nogama zbog količine nakupljenog posla. Osim toga, osjećat ćete emocionalno olakšanje, a to je i bio cilj.
foto: Alex & Laura Sehdeva