Nekada su roditelji od imena najviše birali Ivana i Gordanu, danas Lanu ili Luku
U zemljama Europske unije trenutno živi oko 80 milijuna djece do 15 godina, a prema statistici, većina njih žive kao jedinci. Prema posljednjim podacima iz 2011. u Hrvatskoj je bilo 867 680 obitelji s djecom, od čega je njih polovica bila s jednim djetetom. Na razini Unije, najveći udio kućanstava (47%) ima jedno dijete, 40% ima dvoje djece, te 13% troje i više.
U sveukupnom broju kućanstava u Europskoj uniji, 15% kućanstava s djecom čine samohrani roditelji. Hrvatska bilježi najmanji udio broja kućanstava s jednim roditeljem (5% svih kućanstava s uzdržavanom djecom), slijede je Rumunjska (7%), Grčka i Slovačka (8%).
Nekad Ivan i Gordana, danas Luka i Lana
Zanimljivo je pogledati koja imena su posljednjih godina na ljestvici najčešćih, posebno ako se usporede s onima iz ne tako davne prošlosti. Najčešće ime koje se davalo dječacima do 1962. je bilo Ivan. Od 1963. do 1970. to je bio Željko, 1971. u modu dolazi Damir, a sljedeće dvije godine inačica Ivanova imena – Ivica. Nakon Ivice, 70-ih godina dječake su najčešće nazivali Mario i Tomislav, a onda se od 80-ih pa do 2003. opet vratilo ime Ivan kao najčešće muško ime. Od 2004. do danas, dječaci najčešće dobivaju ime Luka.
Do 1966. najčešće ime za djevojčice je bilo Marija, a potom od 1967. Snježana. Početkom sedamdesetih godina, djevojčice su najčešće nazivali Gordana i Mirjana, i onda 1973. opet Marija. Od 1974. najmodernije ime postaje Ivana i to ostaje više od dva naredna desetljeća.
Početkom milenija, najčešće ime je Ana i to ostaje do 2005., kada najpopularnije postaje Petra. Od 2006. do danas, najčešće ime za djevojčice je Lana.
Raste broj djece u dječjim vrtićima…
U dječjim vrtićima je na početku pedagoške godine 2016./2017. bilo 29 posto više djece nego 2006./2007. Početkom 2016./2017. prema metodologiji statističkog praćenja podataka bilo je 1 727 izvještajnih jedinica koje su ostvarivale programe predškolskog odgoja i naobrazbe.
Ukupan broj djece koja su bila obuhvaćena nekim programom predškolskog odgoja i naobrazbe bilo je 143 878, od čega 69 216 djevojčica (48,1%). Redovitim programom bilo je obuhvaćeno 123 120 djece, programom predškolske 12 956 djece i kraćim programom 7 802 djece.
Najveći porast broja djece u predškolskom odgoju bilježi Grad Zagreb, gdje je u odnosu na godinu prije 4 135 djece više, dok pad bilježe četiri županije, i to Virovitičko- podravska, Krapinsko- zagorska, Požeško- slavonska te Bjelovarsko- bilogorska županija.
.. ali pada broj osnovnoškolaca
Na početku školske godine 2016./2017. broj osnovnih škola i broj učenika nije se bitno mijenjao u odnosu na godinu ranije. Osnovnu školu pohađa nešto manje od 320 tisuća učenika. Ako podatke usporedimo s 2006./2007., onda je riječ o 16,5% manje učenika.
Od ukupno nešto više od dvije tisuće škola s nastavom na jednom jeziku, njih 1 987 ima nastavu na hrvatskom, 17 na srpskome, 12 na talijanskome, 8 na češkome, te 4 na
mađarskome.
U 26 škola, osim na hrvatskom jeziku, nastava se izvodi i na jezicima nacionalnih manjina, i to u 15 škola na srpskome, u 5 škola na talijanskome, te u 1 školi na njemačkome. Što se stranih jezika tiče, 90,7% učenika uči engleski kao prvi strani jezik, a slijede ga njemački, francuski i talijanski.
Više predstava za djecu
U Hrvatskoj djeluje 29 profesionalnih kazališta za djecu, a od toga je devet lutkarskih kazališta. Broj profesionalnih dječjih kazališta nije se promijenio zadnje dvije sezone, ali je zato povećan broj predstava pa je tako u sezoni 2015./2016. izvedeno ukupno 113 predstava više nego sezonu prije, a zabilježeno je i povećanje broja gledatelja, i to za 0,5% ili 2 341 gledatelj više.
Foto: William Prost