Kako bi dojilje mogle proizvesti dovoljno mlijeka dnevno trebaju pojesti ¼ više hrane nego druge žene
Nakon posebnog režima prehrane u trudnoći, brojne majke nakon poroda počinju griješiti oko svoje prehrane pa jedu nezdravo, nekvalitetno, a često čak i opasno za zdravlje svoje djece koja se hrane njihovim mlijekom. Tako se, prema najnovijem istraživanju grupe profesora Studija sestinstva na Visokoj tehničkoj školi Bjelovar, čak 82 posto anketiranih dojilja jednom do tri puta tjedno hrani brzom prehranom, najčešće pizzom.
Istraživanje je pokazalo i da 6% dojilja ne konzumira nikakvo mlijeko, iako se ono preporučuje, a njih čak 54% konzumira svinjsko meso čija se konzumacija pak ne preporuča za vrijeme dojenja zbog visoke količine masti i kolesterola.
Preporuka stručnjaka tako je za vrijeme dojenja do 2x tjedno ribu, a istraživanjem je utvrđeno i da njih trećina ne jede nikako ribu. Dobra vijest je pak da sve dojilje ipak redovito konzumiraju barem voće i povrće.
Profesori Studija sestinstva Mirna Žulec, Dijana Bogati, Zrinka Puharić, Tamara Salaj, Ksenija Eljuga i Marina Friščićna istaknuli su da rodilja, ako je normalno uhranjena, može jesti sve kao i ostali članovi obitelji. Majka koja doji trebala bi jesti 500 kalorija, tj. ¼ više nego zdrava odrasla žena koja ne doji i nije trudna no nikako nije potrebno jesti ‘za dvoje’.
Treba imati na umu da majka svaki dan putem svog mlijeka daje djetetu ¾ do 1 litru tekućine
– Važno je jesti raznovrsno i mješovito, a hrana bi trebala osigurati dovoljno energije i sadržavati nutrijente iz svih skupina namirnica. To znači da treba jesti hranu koja obuhvaća optimalnu količinu bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i oligoelemenata. Važna su tri pravila: jesti redovito, umjereno i raznoliko – savjetovali su profesori.
Što jesti?
Prehrana dojilja mora uključivati namirnice iz svih skupina, a važno je da se sva hrana i piće konzumiraju umjereno. Dnevni jelovnik trebao bi biti podijeljen u pet obroka. Profesori naglašavaju da laktacija nije vrijeme za ograničavanje unosa energije i dijetnih režima, no da nije potrebno niti jesti „za dvoje“.
Treba izbjegavati začine, mesne prerađevine, alkohol, brzu i polugotovu hranu, slastice i masti životinjskog porijekla. Da bi se smanjila opasnost od trovanja treba izbjegavati sirovu hranu i namirnice kontaminirane kemikalijama. Kod pripreme jela treba paziti na higijenu i termičku obradu namirnica. Trebalo bi izbjegavati brzu i polugotovu, industrijski pripremljenu hranu koja sadrži puno aditiva, konzervansa, umjetnih boja i aroma, skrivene masti i šećere.
Dojilja bi trebala kontrolirati svoju težinu svaka 2 tjedna. Kako bi dojilja mogla proizvesti dovoljnu količinu mlijeka potrebno je trošiti dodatnu energiju, 500 kalorija dnevno (2300-2500 kalorija) više da bi organizam crpio energiju za proizvodnju mlijeka, u odnosu na potrebe žena koje nisu trudne niti doje (1800-2000 kalorija). Kad se potroše masne zalihe, a krajem trudnoće uglavnom ima 2-4 kg viška, potrebno je osigurati dodatni energetski unos hranom.
U prvih 6 mjeseci dojenja, energetske potrebe dojilja uvećane su za 330 kalorija, a u drugih 6 mjeseci za oko 400-500 kalorija, a žene s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretile nemaju potrebu za dodatnim kalorijama. Pojačan unos kalorija se preporučuje za pothranjene dojilje, za one koje intenzivno vježbaju ili za one koje doje više od jednog djeteta.
Unos bjelančevina
Svaka dojilja treba uzimati dovoljnu količinu bjelančevina kako bi imala dovoljno materijala za izgradnju vlastitog organizma i dovoljno onih za optimalan sastav majčinog mlijeka.
Bjelančevine životinjskog porijekla nalazimo u mesu, ribi, mlijeku, mliječnim proizvodima i jajima. Sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne za sintezu novih bjelančevina i obnovu organizma.
Bjelančevine biljnog porijekla ima u žitaricama, kukuruzu, soji, leći, grahu, orasima itd. lošije su kvalitete. Siromašne su esencijalnim aminokiselinama pa ih je potrebno uzimati u većim količinama. Osnovni su građevni materijal organizma, jačaju imunološki sustav, održavaju funkciju probave, metabolizma i cirkulacije. Žene koje su rodile carskim rezom posebno imaju povećane potrebe za bjelančevinama. Za trudnice i dojilje preporučuje se unos od 70 g dnevno.
Unos ugljikohidrata
Dojilje imaju povećanu potrebu za ugljikohidratima jer je potrebna zadovoljavajuća količina glukoze u organizmu koja se troši na stvaranje laktoze u majčinom mlijeku. Adekvatan unos ugljikohidrata tokom laktacije je oko 210 g na dan. Složeni ugljikohidrati, bogati vlaknima, imaju prednost pred jednostavnim. Ima ih u brašnu i kruhu od cjelovitog zrna, mueslima, tjestenini, krumpiru i nerafiniranoj riži.
Unos masti
Prehrana dojilje utječe na vrstu i količinu masti u majčinom mlijeku. Sam unos masti ne utječe na sastav masti u mlijeku, ali vrsta masti utječe na sastav masnih kiselina u njemu. Mlijeko dojilja vegetarijanki sadrži manji udio masnih kiselina životinjskog porijekla, a veći dio nezasićenih masnih kiselina biljnog podrijetla.
Majčino mlijeko sadrži oko 10-20 g kolesterola što rezultira prosječnim dnevnim unosom od oko 100 mg na dan za dojenče. Tijekom dojenja potreban je i adekvatan unos omega 3 masnih kiselina, jer su one važne za rast i funkcionalni razvoj mozga, živčanog sustava i očiju, a pomažu i kod promjena raspoloženja. Njihova količina u majčinom mlijeku ovisi o prehrani dojilje. Zbog toga bi dojilje trebale svakodnevno u jelovnik uključiti barem jedan izvor omega 3 masnih kiselina. Preporučuje se barem 2x tjedno imati obrok od morske ribe 7.
Unos tekućine
Potrebe za tekućinom su nešto veće u dojilja. Najbolje se ravnati po osjećaju žeđi, koji je u većine dojilja povećan. Treba imati na umu da majka svaki dan putem svog mlijeka daje djetetu ¾ litre do 1 litru tekućine. Potrebe se povećavaju pri pojačanom znojenju ili zbog povišene tjelesne temperature. Dojilja bi trebala dnevno piti oko 2,5 litre vode kako bi se optimalizirala hidracija. Prilikom svakog podoja valjalo bi popiti najmanje jednu čašu vode. Da je unos tekućine dostatan može se utvrditi po boji i po mirisu mokraće. Ako je mokrenje oskudno, a boja tamna i neugodna mirisa treba povećati unos tekućine. Jednako je važno znati da veće količine vode od preporučenih neće povećati količinu mlijeka u dojilje, čak učinak može biti suprotan.
Unos vitamina i minerala
Vitamine ljudski organizam ne može sam stvoriti pa ih je potrebno unijeti hranom. Dodatno uzimanje vitamina i minerala nije potrebno ako je prehrana uravnotežena i raznovrsna. Također, takva prehrana utječe na probavu i pospješuje stolicu. Ako je rodilja još u vrijeme trudnoće imala manjak željeza i bila anemična potrebno je uzimati preparate željeza da bi se taj nedostatak nadoknadio. U trudnoći dijete crpi skoro svu potrebnu količinu željeza tako da po rođenju taj nedostatak osjeti i dojenče.
Hranom ne možemo unijeti dovoljnu količinu željeza i tako nadoknaditi nedostatak pa ga je potrebno ponekad uzimati u obliku pripravaka prema liječničkoj procjeni. U zimskim mjesecima, preporučuje se nadoknada vitamina D,a tada bi trebalo uzimati i riblje ulje, jer ono sadrži vitamin D 8 .
Potreba za cinkom u laktaciji veća je nego u trudnoći, a preporuke su 12mg na dan. Preporuke za unos fosfata su 500 µg na dan 9 . Ako dojilja hranom ne unosi dovoljno kalcija manjak se nadoknađuje iz kostiju i zuba što može biti jedan od faktora koji može uzrokovati oštećenja zuba, a kasnije uzrokovati osteroporozu. Stoga su preporuke da se mlijeko i mliječni proizvodi konzumiraju tri puta dnevno, te puno zelenog lisnatog povrća, žumanjke, bademe, sjemenke i ribu kao izvor kalcija. Potrebe za kalcijem povećane su za 50% više nego inače.
O majčinom mlijeku
– Majčino mlijeko je po svom sastavu potpuno prilagođeno potrebama novorođenčadi i prirodna je i najbolja hrana.. Sastoji se od vode i u njoj otopljenih hranjivih tvari, a to su bjelančevine, masti, ugljikohidrati, minerali, vitamini i oligoelementi. Sadrži i zaštitne tvari kako što su imunoglobulini i antitijela, zatim enzimi i hormoni, koji su važni za rast, razvoj i zdravlje djeteta – pojasnili su.
Istaknuli su i da majčino mlijeko nije uvijek jednako već da se mijenja ovisno o stadiju laktacije, njezinoj prehrani, životnoj dobi i fazi podoja.
Prvi do treći dan po porodu stvaraju se male količine prvog mlijeka koje se naziva kolostrum. Gusto je, žućkaste boje, sadrži više bjelančevina, vitamin A i E, karoten, te imunoglobuline. Glavna vrijednost mu je zaštitna, a pomaže i u pražnjenju mekonija iz crijeva.
Četvrti do dvadeseti dan izlučuje se prijelazno mlijeko. Ono je rjeđe i vodenastije, s nižom koncentracijom bjelančevina i minerala pa neupućene majke često uvode dohranu na bočicu, misleći da je slabo. Međutim to mlijeko ima optimalni sastav i prilagođeno je probavi i bubrezima djeteta.
Krajem prvog mjeseca počinje se stvarati zrelo mlijeko, čiji se sastav mijenja prilikom svakog podoja. Nije isto na početku i na kraju podoja. Na početku sadrži više vode, a pri kraju je bogato mastima koje daju energiju i smanjuju osjećaj gladi.
Pozitivni učinci dojenja na dijete: manja smrtnost djece u prvoj godini života, manja učestalost novorođenačke sepse i infekcija (dišnog, mokraćnog i probavnog sustava, uha, meningitis), sazrijevanje funkcija probavnih organa, sprječavanje pothlađivanja, manje alergija, uspostavljanje psihološkog i socijalnog kontakta majke i djeteta (privrženost).
Pozitivni učinci dojenja na majku: Stvaranje veze majka-dijete, osjećaj majčinstva,brža involucija uterusa nakon poroda, manja učestalost karcinoma dojke,vrata maternice i jajnika, manja učestalost infekcija mokraćnih putova i mastitisa, mogućnost hranjenja djeteta na svakom mjestu, znatno manji teret za obiteljski budžet.
Foto: Lars Plougmann