Ograničenje reklamiranja nadomjestaka kao dobre zamjene za majčino mlijeko tema je tjedna dojenja
Prema najnovijim podacima, 42 posto majki prestaje s dojenjem već tri mjeseca nakon poroda, a nakon 6. mjeseca taj broj povećava se na čak 81 posto. Podatak da tek 19 posto djece ostaje na majčinom mlijeku i nakon napunjenih pola godine života prema rezultatima Međunarodne mreže za akciju u prehrani dojenčadi (IBFAN) alarm je da se dojenje mora jače popularizirati i da majkama treba posvijestit korist koju dojenjem čine svojoj djeci. S druge strane, dio stručnjaka smatra da je potrebno donijeti Pravilnik o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko kojim bi ga se manje hvalilo kao jednaku zamjenu za majčino mlijeko.
Upravo zbog toga, i u Hrvatskoj će se od 1. do 7. kolovoza obilježavat će se 26. Svjetski tjedan dojenja, a diljem zemlje organizirat će se razne manifestacije koje će popularizirati dojenje.
– Postigli smo odlične rezultate u promicanju dojenja u Hrvatskoj, ali prioritet za budućnost mora biti održivost. Potrebno je kontinuirano ulagati u poboljšanje uvjeta i kvalitete skrbi za majke i djecu u rodilištima, stručnu podršku majkama te stvaranje okruženja koje podržava dojenje – istaknula je Đurđica Ivković iz UNICEF-a.
Zanimljivo je da od ove godine sva hrvatska rodilišta nose titulu ‘Rodilišta-prijatelji djece’, po čemu se Hrvatska ubraja među zemlje s najvišim standardima po pitanju dojenja, a predvode ih Skandinavske zemlje.
– Ponosni smo što su sva rodilišta stekla uvjete i dobila naziv ‘Rodilište-prijatelj djece’ čime je unaprijeđena kvaliteta skrbi o majci i djetetu u rodilištima. To je rezultat zajedničkih nastojanja UNICEF-a i Ministarstva zdravlja, a sljedeći korak je izrada kriterija i provođenje pilot projekta ‘Rodilište-prijatelj majki’, usmjerenog na poboljšanje pristupa ženama u rodilištu čija izrada je u tijeku – izjavila je Sanja Predavec iz Ministarstva zdravlja.
Dodala je da je da Ministarstvo zdravlja potiče osnivanje timova za promicanje dojenja u jedinicama lokalne i područne samouprave i grupa za potporu dojenja, čime doprinosi osiguravanju uvjeta u ostvarivanju prava na dojenje djeteta i majke u zajednici.
Koordinator programa ‘Rodilišta-prijatelji djece’ Josip Grgurić kazao je da je potrebno već ove godine usvojiti Dugoročni program za zaštitu i promicanje dojenja u Hrvatskoj i Pravilnik o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko.
– Njegovo donošenje nije samo doprinos u prilog dojenja, već i visoki moralni čin zajednice, na što nas upozorava i Odbor UN-a za prava djeteta – naglasio je Grgurić. Dodao je i da podrška dojenju izravno utječe na zdravlje majki i djece te smanjuje troškove zdravstvenog sustava, stoga je ulaganje u dojenje najbolja investicija.
Inače, tjedan dojenja uveden je nakon što se 70-ih godina prošlog stoljeća međunarodna zajednica suočila se s raširenom pojavom u svijetu – sve rjeđeg dojenja djece te sve učestalijom prehranom zamjenama za majčino mlijeko.
Prema navodima stručnjaka, majčino mlijeko je bez konkurencije najzdravija prehrana za dijete.
Ono sadrži idealan kvalitativni i kvantitativni sastav hranjivih tvari – bjelančevina, šećera, masti i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života. Sadrži i imunološke spojeve i stanice koje dijete štite od infekcija, te ujedno smanjuju i mogućnost razvoja alergijskih bolesti.
Djetetu u prvih 4 – 6 mjeseci života ne treba ništa osim majčina mlijeka, a nakon 6 mjeseci postupno se uvodi i druga hrana. Prema preporukama UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije, idealno bi bilo nastaviti s dojenjem do druge godine djetetova života, odnosno sve dok majka i dijete to uzajamno mogu i žele.
Danas smo svjedoci sve niže stope dojenja, a sve veće uporabe zamjena za majčino mlijeko, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. Niža stopa dojenja može imati implikacije na zdravlje djece, ali i implikacije na gospodarskom planu jer izdaci za umjetnu prehranu predstavljaju značajnu stavku. Mnoge međunarodne organizacije, osobito SZO i UNICEF, zalažu se za povratak kulturi dojenja, te novim inicijativama potiču vraćanje djece na prehranu majčinim mlijekom.
Unatoč svemu, stručnjaci umiruju one majke koje iz medicinskih ili nekih drugih razloga nisu u mogućnosti dojiti, da ne smiju zbog toga osjećati grižnju savjesti.