Svijet se mijenja tolikom brzinom da se i sami uhvatimo za glavu razmišljajući koliko se sve promijenilo od našeg djetinjstva do današnjih dana. Isto vrijedi i za djecu. Njihov svakodnevni život se uvijek mijenja. Mijenja se i način odgoja, a mijenjaju se i očekivanja od djece, ponekad čak i iz dana u dan. Samo pak djetinjstvo odražava mogućnost koju djeca imaju i kulturu u kojoj djeca žive.
S obzirom na stalne usporedbe između generacija, nemoguće je ignorirati sve te promjene o kojima stalno čitamo i koje stalno pričamo našoj djeci. Neke od njih uvjetovane su dakako društvenim i tehnološkim napretkom, različitim pristupima odgoju i naravno pravima djece. Provjerite ovih 10 načina kako se djetinjstvo promijenilo u posljednjih 25 godina.
1. Djeca se puno kasnije puštaju bez nadzora
Danas se roditelji prema djeci mnogo duže ponašaju kao prema onima kojima treba pomoć i pažnja mnogo dulje nego prema starijim generacijama. Od ostanka samih kod kuće do dopuštanja da sami izađu iz kuće, starije generacije to su činile već sa šest godina, dok su djeca generacije Alfa i generacije Z ovaj luksuz dobila tek u kasnim tinejdžerskim godinama.
Ovaj roditeljski izbor u mnogim kućanstvima uzrokovan je strahom od opasnosti koji imaju roditelji što će se dogoditi ako su djeca bez nadzora. No, bez slobode istraživanja, uživanja u prirodi i izlaska iz kuće do kasnijih sati, veća je opasnost da će djeca će mnogi ranije imati probleme s mentalnim zdravljem.
2. Djeca ovise o tehnologiji više nego ikad
Od izravne komunikacije s roditeljima, do druženja na društvenim mrežama ili običnog snalaženja po gradu putem navigacije, mlađe generacije djece danas se više oslanjaju na tehnologiju kako bi živjele svoje živote. Jedno izvješće o tinejdžerima otkriva da je 2021. gotovo 42 posto djece imalo mobitel prije 10. godine. Mobiteli se koriste kao nadzor od strane roditelja i kao dječja veza s vanjskim svijetom, a društveni mediji postali su ukorijenjeni u njihov svakodnevni život. Gotovo polovica tinejdžera prema istom istraživanju priznalo je da su na društvenim mrežama “stalno”.
3. Djeca provode više vremena učeći
Prema jednoj studiji, djeca danas provode u prosjeku 7,5 sati tjedno više radeći domaće zadaće i učeći nego djeca slične dobi prije 20 godina. Uz povećanu upotrebu tehnologije, društvenih medija i porast pritiska za postizanje akademske i izvannastavne izvrsnosti, mnogi mladi nemaju priliku iskusiti slobodno vrijeme u svakodnevnom životu.
Sa svojim kalendarima ispunjenim do vrha domaćim zadaćama, društvenim povezivanjem na mreži, putovanjima sa sportskim timovima i drugim izvannastavnim aktivnostima, mnoga djeca nemaju ni priliku igrati se vani, družiti se s prijateljima ili provoditi vrijeme s obitelji koju ljudi u starijim generacijama njeguju iz vlastitih uspomena iz djetinjstva.
4. Djeca se više ne bave ležernim rekreativnim sportovima
S porastom mogućnosti bavljenja raznim sportovima, micanjem financijskim preprekama za pridruživanje dječjim sportskim timovima i tendencijom obitelji da svoju djecu angažiraju u sportove od malih nogu, nedostaje djeci rekreativnih sportova što je još jedan od glavnih načina na koji se ddjetinjstvo drastično promijenilo u posljednjih 25 godina.
Djeca (točnije, njihovi roditelji) su izbačeni iz ovih ležernih sportova, koji su nekoć bili namijenjeni promicanju društvene povezanosti i vježbanja za malu djecu. Sada se ti timovi koriste za izradu zvijezda i vrhunskih sportaša koji plaćaju cijenu skupu opremu, putuju po turnirima i već su izloženi i publici i pritisku.
5. Djeca sada imaju veći pristup prijateljima i obitelji, bez obzira gdje žive
S porastom tehnološkog pristupa, nemoguće je zanemariti prednosti koje je ova povezanost imala za malu djecu koja žele uspostaviti veze i njegovati zdrave odnose. Razgovor s bakom i djedom udaljen je samo jedan klik. Planiranje s prijateljem ili pronalaženje podrške u vrijeme potrebe više nije gnjavaža – samo jedna poruka do dogovora.
Današnja djeca mogu uspostaviti veze na internetu koje nisu samo ugodne, već i dobro prilagođene njihovim interesima, potrebama i iskustvima. Iako su se osobna “treća mjesta”, namijenjena jačanju društvene povezanosti, danas pogoršala za mlađe generacije, oni imaju pristup jedinstvenim zajednicama na mreži – često bolje prilagođenim njihovom identitetu što ne samo da može pomoći današnjoj djeci da se osjećaju manje usamljeno, pogotovo ako su se borili da steknu prijateljstva ili osobno pronađu zajednicu, već i promiču izražavanje i samopouzdanje da se njihov osobni identitet oblikuje.
6. Sve su veća akademska očekivanja i pritisak društva na djecu
Porast standardiziranog testiranja kao što su mature i nacionalni ispiti ne samo da pridonose porastu problema mentalnog zdravlja učenika, poput izgaranja, već grade nerealna očekivanja za akademski uspjeh kod mnoge današnje djece. Iako su podaci s takvih ispita loši, stvaraju kod djece ogroman stres svih ranijih godina. Dobra strana ovakvih ispita i online raznih metoda učenja su pomoć kod učenja i brzina dolaska do informacija.
7. Današnja djeca su fizički zdravija
Danas su djeca u prosjeku zdravija nego što su bila prije 25 godina. Loša stvar je da su se povećali postoci pretile djece što je glavni problem kada pričamo o zdravlju djece. Dakle, iako danas postoji trend boljeg zdravlja kod mnoge djece jednostavno zbog medicinskog napretka, pristupa cijepljenju i specijalizirane zdravstvene skrbi, gotovo je nemoguće usporediti generacijske trendove s obzirom na društvene i financijske barijere našeg modernog svijeta.
8. Djeca sudjeluju više u organiziranijoj igri nego u nevezanoj aktivnosti
Dok su djeca prije 25 godina bila više uključena u nevezane, neovisne i “slobodne” vrste igre, moderna djeca su više usredotočena na vrijeme provedeno pred ekranom i organizirane aktivnosti.
Mnogi stručnjaci sugeriraju da ovaj pomak u igri danas, u usporedbi s prije dva desetljeća, nije alarmantan samo za njegovanje zdravih prostora za izražavanje, već i za unapređenje kognitivnih sposobnosti i neovisnosti u ranoj dobi. To ne samo da doprinosi povećanju stope problema s mentalnim zdravljem u ranoj dobi, već uklanja razinu prirodnog djelovanja i pogoršava šanse za razvoj važnih društvenih vještina.
9. Djeca su tjeskobnija zbog svjetovnih događaja i politike nego što su bila prije
S tehnološkim rastom i pristupom većem broju informacija i vijesti djeca – točnije, tinejdžeri tjeskobniji su od starijih generacija u istoj dobi zbog političkih situacija, svjetskih događaja, klimatskih promjena i drugih vijesti. Njihova povećana svijest doprinosi osjećaju bespomoćnosti u vezi s njihovom budućnošću.
10. Roditelji današnje djece više su pod stresom
Iako je stvarnost mnogih obitelji stresna, slično mnogim kućanstvima prije dva desetljeća, stvarnost ovog utjecaja na njihovu djecu danas je daleko raširenija. Za djecu odgojenu u stresnim kućanstvima, poput odraslih iz generacije Z koji prvi put ulaze u područje rada, povećana tjeskoba i uznemirujuća iskustva njihovih roditelja već su i kod njih promijenili dinamiku na radnom mjestu.
Foto: Freepik