
Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prošle godine svako dijete od rođenja do šeste godine bilo je prosječno 10 puta kod doktora ili su roditelji zatražili zbog djetetovog stanja telefonski savjet liječnjika. I dok se kod novorođenčadi taj broj penje čak i do 15 puta godišnje, kod djece sa šest godina broj pregleda se smanjuje na tri do šest posjeta.
Prema broju dijagnoza djecu najviše pogađaju bolesti dišnog sustava
Prema broju dijagnoza svakako prednjače bolesti dišnog (respiracijskog) sustava, tako je prošle godine bilo čak 536.815 oboljele djece. Na drugom su mjestu određene infekcijske i parazitske bolesti s 464.064 oboljelih dok su na trećem mjestu razni simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi, neklasificirani drugdje s 217.567 oboljelih.
Bilo je i 192.505 bolesti kože i potkožnog tkiva, 130.312 oboljenja raznih infekcijskih i parazitskih bolesti, bolesti uha 109.512, oko 98 tisuća bolesti oka, 49.133 bolesti genitalno-urinarnog sustava, 40.520 ozljeda, trovanja i određene druge posljedice s vanjskim uzrokom.
U Hrvatskoj je 239.148 malih pacijenata od 0 do 6 godina, kod kojih je obavljeno ukupno 1.523.048 pregleda i još 688.173 savjetovanja/konzultacija. U 61,9% slučajeva se radilo o pregledima, a u 28,6% o savjetovanjima/konzultacijama.
Kod djece predškolske dobi većina i pregleda (79,7%) i savjetovanja/konzultacija (76,9%) se odnosila na dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju bolesti i ublažavanje bola (1.214.178) dok je 308.870 pregleda i savjetovanja bilo preventivnih.
Najviše pregleda kao što je i za očekivati odnosi se na djecu od rođenja. Tako je svaki mali pacijent prosječno bio kod doktora ili su se roditelji savjetovali 10 do čak 15 puta godišnje.
U prvoj godini broj pregleda je smanjen na osam puta godišnje, u drugoj godini broj pregleda je smanjen na prosječnih 6,5 pregleda dok u šestoj godini pada na prosječna 3 pregleda.
Deset najčešće izdanih recepata, po podgrupama, u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2019.
- Na prvom mjestu su antibiotici za bakterijske upale (beta-laktamski penicilini) kakvih je prošle godine izdano 201.768 izdano recepata.
- Lijekovi za suzbijanje alergijskih reakcija na drugom su mjestu (Antihistaminici za sustavnu primjenu) s izdanih 138.936 recepata
- Na trećem su mjestu lijekovi za liječenje bronhalne astme (109.820).
- Na četvrtom mjestu po potrošnji kod djece su antimikrobni i antivirusni antibiotici kao što je amoksicilin (104.515)
- Peto mjesto po zastupljenosti pripada antibioticima iz skupine Cefalosporini (koriste se kod suzbijanja upale pluća, infekcija mekanog i kožnog tkiva i sl). 101.694 izdanih recepata.
- Vitamini su na šestom mjestu s 99.675 izdanih recepata.
- Derivati propionske kiseline (ibuprofen) 95.428
- Glukokortikoidi i kombinacije (hormoni čija je glavna uloga utjecaj na metabolizam glukoze, proteina i masti, a također i dugoročno prilagođavanje organizma na stresne situacije) 76.219 izdanih recepata.
- Vrste antibiotika – makrolidi i linkozamidi s izdanih 63.559
- Antibiotici i kemoterapeutci za primjenu u liječenju kožnih bolesti s 43.571 izdanih recepata.
Predškolcima je izdano ukupno 557.559 uputnica, a većina (42,5%) ih se odnosila na (prvi ili kontrolni) konzilijarni pregled, njih 3,9% se odnosilo na uputnice za hitne specijalističke ambulante, što čini 1 upućivanje na 100 kontakta sa zdravstvenom zaštitom.
Deset najčešćih uputnica kod predškolaca:
Medicinska mikrobiologija s parazitologijom 16,41%
Otorinolaringologija 7,86 %
Oftalmologija 5,04 %
Medicinska biokemija 4,97 %
Dječja ortopedija 4,68 %
Dječja kirurgija 4,26 %
Pedijatrijska neurologija 3,98 %
Pedijatrijska kardiologija 3,73 %
Fizikalna medicina i rehabilitacija 3,57 %
Pedijatrijska alergologija i klinička imunologija 3,3 %
foto: Freepik