Predloženi eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola” zaradio je već u startu javnog savjetovanja niz oštrih kritika. U svega nekoliko dana plan kojim se od jeseni planira program eksperimentalno provoditi u 50-ak škola zadobio je niz kritika. Negativne reakcije pljušte i od roditelja ali više od nastavnika koji su u svojim komentarima detaljno naveli što smatraju sporni.
Kako bi se djeca pravilno razvijala potrebno im je slobodno vrijeme, promjena okruženja te njihov vlastiti izbor prijatelja, a ne cjelodnevna škola
-Nitko nije za cjelodnevnu nastavu, nikom se ne sviđa i nitko ne želi ostati u školi do 16 ili 17 sati, ako baš nužno ne mora! Zar je to čudno?! I mi smo nekada bili djeca pa smo jedva čekali izjuriti iz škole van neovisno koliko bili uspješni u njoj – kazala je nastavnica Ksenija Janković Vusić. Dodala je da je o svemu razgovarala s učenicima koji su zgroženi.
-Rekli su mi kako si ne mogu zamisliti kako se poslije nastave neće moći odmoriti, možda malo odrijemati jer su se ujutro rano ustali, pojesti bakin fini, topao ručak, odšetati se do prijatelja/prijateljice, otići zajedno na igralište… Ne mogu si zamisliti da neće moći biti sami sa sobom-kazala je Janković Vusić.
Istaknula je da mnogoj djeci boravak u školi nažalost nije idila već da neki trpe vrijeđanja pa čak i nasilje, neki imaju zdravstvenih problema, a neki su „samo“ introverti i ne žele se s ostalima družiti i učiti.
-Ministar kaže kako će obitelji sada moći kvalitetnije provoditi vrijeme zajedno jer neće biti učenja i pisanja zadaća kod kuće? To znači da su zadaće bile krivac za nekvalitetno obiteljsko druženje? – zapitala se Janković Vusić.
Nastavnica Nina Marčetić I onda dolazimo do te famozne Srednje škole gdje te nitko neće pitati tko je s djetetom učio, pisao zadaću, gurao ga… Nemaš zadaću ili nešto ne znaš, evo jedinice i tek tada ćemo imati tonu istraumatizirane i anksiozne djece.
Pita sustav i gdje je po novomu nestalo slobodno vrijeme koje imaju učenici produženog boravka?
-Mnogi misle da u tom periodu učenici nekontrolirano skaču i trče po dvorištu, a učitelji ne rade ništa. Potpuno krivo! Slobodno vrijeme učenika je itekako potrebno za psihofizički razvoj djeteta, a za učitelja, kvalitetnog učitelja najteži i najstresniji dio dana. Učenici razvijaju svoju kreativnost, maštu, uče se kritičkom razmišljanju, socijaliziraju se, uče kako riješiti sukobe s vršnjacima na kvalitetan i primjeren način, a učitelji su oni koji ih usmjeravaju, budno prate – istaknula je.
Dodala je da kao roditelj ne želi da je njezino dijete cijeli dan u školi te da se dijete mora osposobiti kako bi u srednjoj školi moglo funkcionirati samostalno.
Licia Ljubisavljević kazala je da nacrt ovog modela nije zapravo nikakva novina jer osim produljenja trajanja odmora, neki učenici su i do sada na jednak način provodili dan (na izbor roditelja).
-Ovako uskraćujete ostalim učenicima koji imaju mogućnost otići kući i u miru svojim tempom učiti i pisati zadaću. Uz trenutnu neučinkovitost pedagoških mjera i ponekad groznim međusobnim odnosima učenika, škola nažalost nije svima utočište. Ovakav problem treba temeljito razraditi, provoditi ispitivanja, razgovarati s nositeljima obrazovnog procesa, a ne za par mjeseci krenuti s prepisanim modelom neke druge države apsolutno neprimjenjivim u našem društvu, sustavu i tehničkim mogućnostima – istaknula je.
Maja Smrekar nadovezala se s kritikom predloženom sustavu kao nastavnica i majka.
-Smatram da je pogrešno djecu zatvoriti u instituciju na cijeli dan. Kako bi se djeca pravilno razvijala na svim razinama potrebno im je slobodno vrijeme i promjena okruženja te njihov vlastiti izbor prijatelja. U instituciji je sve organizirano i okruženi su kolegama, ne prijateljima. Cjelodnevnom nastavom im se uskraćuje prilika da budu samostalni – kazala je.
Nikolina Španić, učiteljica i majka troje djece smatra da treba provesti reformu školskog sustava no da predloženi model nije dobar.
-Nisam sigurna da želim da moje dijete koje ide u osnovnu školu sjedi po cijele dane u školi i da mu netko drugi određuje na koji će način i u koje vrijeme učiti. Što ranije dijete postane samostalno uspjeh u daljnjem školovanju je bolji – kazala je Španić. Dodala je da s jedne strane tražimo model da opet djecu poučavamo domaćinstvu (praktične vještine), a prisilnim boravkom u školi im oduzimamo mogućnost da te iste vještine usvajaju u svom domu brinući se o sebi i svojim stvarima.
-Ideja da sve učiteljice i učitelji znaju kuhati, peći kolače, šivati, plesti, heklati, mijenjati gume i lance na biciklu, izrađivati kućice za ptice i tko zna što sve još da bi predavali učenicima Praktične vještine je neozbiljna i smiješna. Da su to odabrali raditi u životu bili bi kuhari, slastičari, serviseri bicikla ili stolari…. a ne učitelji. Slično je i s uvođenjem predmeta Svijet i ja. Tko je, kada i na kojim edukacijama osposobio učitelje za ta dva predmeta? A posebno je neozbiljno to što informacije o novim predmetima koje bi trebali predavati učitelji saznaju iz medija. U isto vrijeme oduzima nam se TZK za koji jesmo školovani, odrađujemo profesionalno i dio je naše struke – istaknula je.
Postavila je i pitanje uvjeta boravka djece cijeli dan u školi iako je predviđen budžet za opremanje škola koje budu odabrane za provođenje eksperimentalnog programa.
-Hoće li učionice u školama i dalje imati samo nezdrave, drvene, neudobne stolce na kojima mališani trebaju sjediti po cijele dane? Hoće li sve učionice u RH biti klimatizirane i kvalitetno grijane, uređene po mjeri djeteta, poput dječje sobe ili dnevnog boravka? – zaključila je Španić.
Posebno je napadnut plan smanjenja informatike s 2 na 1 sat tjedno.
-Ima li smisla povećanje ukupnog broja sati nastave, a u isto vrijeme smanjivanje broja sati nastave informatike učenicima koji žele pohađati tu nastavu? Informatičke učionice su opremljene, a očekivanja su da će u budućnosti kvalitetni programeri biti traženi – kazao je Marko Šipek. Dodao je da su na kraju 6. sata nastave djeca dosta iscrpljena i da nije siguran da bi povećavanje ukupnog broja sati koje bi učenici po ovom prijedlogu provodili u školi dovelo do željenih rezultata.
– Tužno je i ponižavajuće da sve o ovom modelu nastave mi, prosvjetni djelatnici saznajemo iz medija – istaknula je Silvija Kišiček. Dodala je da bi cjelodnevna škola trebala biti na principu da su ujutro obavezni predmeti, a poslije izborni + podrška u učenju te da u razrednoj nastavi trebaju biti dva učitelja jer je nemoguće da jedna osoba predaje toliko različitih predmeta, dežura na svim odmorima i kvalitetno se priprema za nastavu za sljedeći dan.
– I povišica koja se nudi je stvarno ponižavajuća. Ovako smo najniže plaćeni učitelji u EU, a s ovim nas se još više degradira. I da se nudi 50% veća plaća ne znam tko bi mogao pratiti takav tempo nastave – istaknula je. Predlaže da se i izvanškolske aktivnosti “uguraju” u vrijeme do 16 sati kako bi mogli pričati o slobodnom vremenu s obitelji i obiteljskom životu. Ovako kako se sad to prezentira, kazala je, bit će to raspad obiteljskog života koji je već sada na jako klimav nogama.
Foto: Freepik