Istaknute teme Zdravlje i sigurnost

Zašto se neka djeca prehlade čim zahladi, a neka ni u sred zime

Djeca se lakše prehlade ako uz virus ima i drugih faktora koji smanjuju njihov imunološki sustav


Prvo zahlađenje kod mnoge djece ali i odraslih izazvalo je prehladu što je najčešća zarazna bolest kod ljudi. Prosječna odrasla osoba preboli i do dvije ili tri prehlade godišnje, a dijete u prosjeku oboli šest do dvanaest puta.

Na američkom sveučilištu Yale istraživački tim je otkrio kako se stanice u različitim dijelovima ljudskog dišnog puta razlikuju u reakciji na virus prehlade i da u tomu leži misterija zašto se neka prehlade čim zahladi, a neki ni u sred zime.

Naime, Rinovirus je vodeći uzrok obične prehlade, napadaja astme i drugih respiratornih bolesti. Kada pak hladni virus ulazi u nos, stanice koje povezuju dišne ​​puteve, poznate kao epitelne stanice, reagiraju i često čiste virus prije nego što on izazove upalu. Ako pak to ne uspiju, osobe izložene virusu dobivaju blagu ili ozbiljnu bolest.

Tim istraživača, na čelu s Ellenom Foxman, istraživao je u čemu je tajna zašto nekada epitelne stanice “odrade” posao, a nekada ne.

Proučavali su stanice zdravih ljudskih donora iz nosnica i pluća. Izložili su obje vrste stanica Rinovirusu, a na svoje iznenađenje, opazili su snažniji antivirusni odgovor u stanicama iz nosnica.

Potom su pratili ponašanje virusa u nosnoj i plućnoj stanici otkrivši da obje vrste stanica stvaraju antivirus i obrambeni  sustav protiv oksidativnog stresa (oblik oštećenja stanice uzrokovanih virusima i drugim inhalacijskim nadražujućim sredstvima kao što su dim cigarete ili pelud stabla). U nazalnim stanicama antivirusni odgovor bio je jači, ali u bronhijalnim stanicama, obrana od oksidativnog stresa bila je izraženija.

U dodatnim eksperimentima, istraživački tim pronašao je i razloge zašto se plućne stanice bore slabije protiv virusa, a jače protiv oksidativnog stresa. Naime, obrambeni odgovor protiv oksidativnog stresa isključio je antivirusnu obranu.

Da bi to dalje istražili,  izložili su nosne stanice na oksidacijski stres u obliku dima cigarete, a potom na hladni virus te su utvrdili da su nosne stanice bile osjetljivije na virus. Nosne stanice naime borile su se protiv dima cigarete i zbog toga se nisu mogle boriti snažno protiv virusa.

Ovo otkriće ukazuje na osjetljivu ravnotežu između različitih obrambenih mehanizama tijela, rekao je Foxman. Naime, imunološki sustav nas štiti od virusa, ali i drugih štetnih tvari koje ulaze u dišne ​​putove, a dišni put isti virus ili drugog napadača prilično dobro suzbija ako se susreće s jednim stresorom u isto vrijeme, no kada postoje dva različita stresora, postoji poteškoća.

– “Ono što smo pronašli je da kad se dišni put pokušava nositi s drugim tipom stresa, može se prilagoditi, ali je cijena osjetljivost na infekciju rhinovirusom – kazali su znanstvenici.

Studija je pokazala vezu između izloženosti okolišu i osjetljivosti na prehladu, a također može objasniti zašto djeca pušača imaju tendenciju da budu osjetljiviji na rhinovirusnu infekciju. Znanstvenici se nadaju kako će nalaz dovesti do otkrića novih strategija za borbu protiv respiratornih virusa.

foto: pixabay.com

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.