Istaknute teme Učenje i rekreacija

Upisi u tijeku: Brainobrain program pospješuje učenje, socijalizaciju i radne navike djece

 

brainobrain program

Male genijalce Brainobrain program potiče na druženje i razvijanje njihovih vještina


Ako spojimo neuroplastičnost (mogućnost mozga da se promijeni i adaptira kao rezultat nekog novog iskustva) i drevnu računaljku abacus (abak), dolazimo do odličnih rezultata posebice u brzini obrade podataka u malim dječjim glavama.

O čemu mi ovdje zapravo pričamo? Pričamo o metodi koju primjenjuju u Brainobrain Hrvatska, programu za mentalnu aritmetiku.

Program je namijenjen djeci te radi prava čuda za njihove moždane vijuge. Svi znamo da su prve godine života najvažnije za razvoj dječjeg mozga te da tada najviše upijaju. A Brainobrain od njih stvara prave male genijalce koji brzo računaju, lakše pamte, postaju sigurniji u sebe, bolje obrađuju sve primljene informacije kojih je u svijetu oko njih zaista puno.

Radeći  matematičke kalkulacije prema Brainobrain metodi prvo na abacusu a kasnije i mentalnom vizualizacijom, mozak u isto vrijeme koristi tri glavna osjeta: vid, sluh i opip /dodir, čime povećavamo brzinu putovanja neurona sinapsama između moždanih polutki.

Brainobrain metodologija povećavajući intenzitet kroz stupnjevito učenje utječe na brzinu procesuiranja podataka zbog čega se brže usvajaju nova znanja i vještine, razumijevanje te obrada istih.

Kako to objašnjavaju stručnjaci iz Brainobraina koji stvaraju male genijalce?

Ljudski mozak je jedna od najsloženijih struktura u prirodi, koju čine više od 100 milijardi neurona međusobno povezanih s više od bilijun sinapsa.

U mozgu ima i trilijun drugih vrsta stanica koje su nužne za oblik mozga koji je zapravo sastavljan od 78 posto vode.

Živčani impulsi u mozak i iz njega putuju brzinom koja ovisi o živčanom vlaknu koje ga provodi, a najbrže se provodi brzinom od čak 120 m/s te stoga vrlo brzo možemo reagirati na podražaj.

Sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća vjerovalo se da se mozak može mijenjati samo tijekom razvoja u djetinjstvu te da odrastanjem osobe mozak dobiva svoju konačnu fizičku strukturu.

Međutim, istraživanja su pokazala kako se u mozgu stvaraju novi te nestaju neki postojeći moždani putevi s obzirom na nova iskustva, nova učenja i sjećanja koja osoba prikuplja, što dovodi do zaključka da se dijelovi mozga kroz život mogu mijenjati fizički, funkcionalno te kemijski.

Termin koji opisuje mogućnost mozga da se promijeni i adaptira kao rezultat nekog novog iskustva nazivamo plastičnost mozga ili neuroplastičnost.

Neuroplastičnost je naročito izražena kod male djece jer im se mozak intenzivno razvija, odnosno znanstveno je dokazano, kao što smo već spomenuli, da su prve tri godine djetetova života razvojno najvažnije jer je upravo to  razdoblje najveće plastičnosti mozga i najaktivnijeg stvaranja neuronskih veza.

Mozak se zahvaljujući svojoj sposobnosti neuroplastičnosti prilagođava, mijenja, razvija te ga je potrebno stimulirati kroz osjete još od majčine utrobe.

Danas je svijet postao brz i višezadačan (multitasking) te je potrebna sposobnost mozga za brzom obradom podataka odnosno osjetilno dobivenih informacija.

Ako govorimo o brzini obrade dobivenih informacija govorimo o kognitivnoj sposobnosti, o čijoj kvaliteti ovisi koliko ćete biti uspješni u učenju i razmišljanju.

Brzina obrade podataka je jedan od glavnih elemenata kognitivnog procesa, zbog čega je ona jedna od najbitnijih vještina za učenje, akademski uspjeh te intelektualni razvoj.

Brzina obrade podataka je kognitivna sposobnost koja može biti definirana kao vrijeme koje je potrebno osobi da obavi neki zadatak, odnosno povezana je s brzinom kojom osoba razumije i odgovara na primljene informacije.

Primanje informacija se najviše događa putem osjeta vida, sluha, dodira, okusa i mirisa.

Što je veća brzina obrade podataka, efikasniji ste u učenju i razmišljanju.

Spora ili slaba brzina obrade podataka nije povezana s inteligencijom, što znači da jedna stvar ne uvjetuje drugu. Spora brzina obrade podataka znači i da će neki određeni zadaci biti teži, kao što su to čitanje, matematika, slušanje i pisanje ili na primjer vođenje razgovora.

Slaba brzina obrade podataka može utjecati i na izvršne funkcije, što znači da će osobi sa slabom brzinom obrade podataka biti teže postavljati ciljeve, fokusirati se na zadatke, planirati, donosi odluke, koncentrirati se,  itd.

Upravo nam neuroplastičnost mozga  omogućava povećanje brzine obrade podataka  za što se možemo koristiti vježbama gdje je potrebno prepoznati vizualne obrasce, u zadacima s vizualnom pretragom, logičkim zadacima, u obavljanju jednostavnih matematičkih kalkulacija, u radu sa  brojevima, ili obavljanja zadataka pod pritiskom (ograničeno vremenom).

Brainobrain program je podržan od strane Ministarska obrazovanja i znanosti dobivanjem pozitivnog stručnog mišljenja što je još jedno veliko priznanje kvaliteti programa.

Upisi u program su mogući za djecu uzrasta od četiri do 14 godina tijekom cijele godine.

Saznajte više informacija  na stranici www.brainobraineurope.com ili upitom na 01 6113 394 ili email bobsupport@brainobraineurope.com.

Upisi su u tijeku!

foto: Brainobrain

 

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.