Istaknute teme Odgoj

U kojoj dobi djeca shvaćaju sarkazam

Mlađa djeca često shvaćaju da je sarkazam zloban pa bi o njemu trebalo razgovarati i u školi


Sigurno ste se našli u situaciji da vas djeca pitaju što vam je smiješno ili da na vaše sarkastične dosjetke odgovaraju ozbiljno ili čak ljuto. Upravo s temom u kojoj dobi djeca shvaćaju sarkazam bave se dječje psihologice Melanie Glenwright sa sveučilišta u Manitobi (Kanada) i Penny Pexman sa Sveučilišta u Calgaryu (Kanada).

Istraživanjima se bave već duži niz godina, a traže odgovore na specifična pitanja kao što su: Zašto djeca imaju poteškoća kod otkrivanja sarkazma te koji su kognitivni mehanizmi i socijalna iskustva nužni da djeca razumiju sarkazam?

Glavni zaključak je da djeca počinju raspoznavati sarkazam već sa šest godina no da u njemu ne raspoznavaju humornu namjeru do desete godine. Tako djeca vrtićke dobi sarkazam gotovo i ne shvaćaju, za vrijeme rane osnovne škole počinju shvaćati ali ne toliko po značenju već po intonaciji.

Ako uzmemo primjer sarkastično NARAVNO koje ste kazali djeci (jedno je vrtićke dobi, drugo treći razred, a četvrto tinejdžer) na njihov upit: Voliš li jesti kaktus? Dijete vrtićke dobi shvatit će da doista volite kaktus, učenik trećeg razreda shvatit će sarkazam ali iz inonacije dok će tinejdžer shvatiti već iz konstrukcije da je riječ o sarkazmu.

Isto je i s primjerom kada djeca nešto uprljaju ili naprave traljavo i slično. Na vašu konstantaciju ‘Dobar posao’ tinejdžer će shvatiti da je riječ o sarkazmu jer će biti svjestan šire slike, srednje dijete će shvatiti ali tek zbog intonacije dok će najmlađe dijete biti ponosno s vašom pohvalom.

– Odrasli ne razmišljaju zašto se smiju na sarkastičan potez kojeg je napravio npr lik u humorističnoj seriji ‘Prijatelji’ iako je proces kojim se raspoznaje i reagira na sarkazam zapravo prilično složen. Naime, kad se susrećemo sa sarkazam prvo obrađujemo doslovno značenje riječi koje se izgovaraju, potiskujemo želju da odgovorimo na to doslovno značenje, a zatim tražimo istinsku namjeru riječi na temelju izraza lica, intonacije i poznavanje osobe koja govori riječi. U tom trenutku prepoznali smo sarkazam i mogli bismo odgovoriti u skladu s tim, često uz smijeh ili ledeno zurenje – pojasnile su psihologice.

S druge strane, dodale su, djeca se pitaju što je šala.

– Mlađa djeca često shvaćaju da je sarkazam zloban – kazale su autorice dodavši kako bi istraživanje moglo biti blagodat nastavnicima jer pomaže rasvijetliti početke zadirkivanja koja se mogu pretvoriti u nasilje u kasnijim fazama razvoja djeteta.

– Zdrave razredne rasprave o sarkazmu mogu biti korisne za djecu – zaključile su autorice.

Foto: EvelynGiggles

Komentirajte