Na djecu i njihovo zdravlje danas se pazi više nego ikada – gdje se igraju, s kim, jesu li se previše zaprljala, diraju li nešto što ne bi smjela, ne dozvoljava im se da mazw životinje…no, štiteći ih toliko od “potencijalnih bolesti”, činimo li najbolje za njih?
Pojave dječjih alergija udvostručuju se svakih 20 godina
Znanstvenici tvrde da roditelji mogu velikim dijelom spriječiti pojavu dječjih alergija i astme mijenjajući bakterije u njihovu želucu u prvim mjesecima života.
Naime, više izlaganja različitim vrstama prirodnih bakterija može pomoći u očvršćivanju i izgradnji dječjeg imunološkog sustava. To uključuje: dojenje, odrastanje uz psa od najranije dobi, boravak uz domaće životinje…
No, kako su današnja djeca sve rjeđe izložena prirodi i prirodnom svijetu, razne alergije i astma postaju sve učestalije i kod posve male djece, navode stručnjaci.
Okidač za astmu i alergije je hiperaktivan imunološki sustav koji pretjerano reagira na prisutnost bilo kojeg stranog tijela. Sustav naime eruptira upalom i na najmanju prisutnost alergena.
No, nakon što su djeca u ranim godinama svog života bila izložena određenim bakterijama, osigurava se da imunološki sustav “ne poludi” na prisutstvo alergena kao što su dlaka kućnog ljubimca, pelud, orasi..
Zdravija djeca rođena su s više od tri pojedine vrste uobičajenih bakterija, dok ona djeca koja će razviti sklonost astmi i alergijama ih vjerojatno imaju u manjim količinama.
Stvaranjem koktela prijateljskih bakterija kod djece, možemo pomoći djeci da se kasnije u životu obrane od brojnih alergena.
Alergije i astma kod djece se primijete obično nakon četvrte godine života, što dovodi do pitanja, što se moglo učiniti da se ne razviju prije te dobi? Znanstvenici koji su svoje istraživanje i objavili u časopisu “Nature Medicine”, otkrili su u želucima jednomjesečnih beba određene uzorke bakterija, što je značilo da ta novorođenčad ima tri puta veći rizik od razvija alergija do dobi od 24 mjeseca i astme do dobi od četiri godine.
Liječnici vjeruju kako ovo otkriće pruža mogućnost za razvoj novih lijekova koji bi mogli “odbiti” alergije i astmu prije nego se “učvrste” u organizmu djeteta. To ih dovodi do novog, uzbudljivog pitanja: Je li moguće preurediti zajednicu mikroba koje žive u dječjem organizmu kod rizične djece, kako bi se u kasnijem periodu njihova života spriječio razvitak alergijske astme?
Liječnici ističu da su se ljudi razvijali zajedno s mikrobima i kao rezultat su se oslanjali na njihove genome za određene kritičke funkcije. Vjeruju kako je to posebno točno u najranijim fazama ljudskog razvoja.
No, način života se kod ljudi posljednjih godina znatno promijenio. Značajno smo smanjili izlaganje naših tijela bakterijama iz okoliša, na koja se naša tijela u stvari oslanjaju. Jedan od idealnih načina kako povećati količinu mikroba u svom domu jest pustiti psa da “unese okoliš” na svojoj dlaci u kuću, jer upravo su to mikrobi, tvrde znanstvenici, kojima bebe trebaju biti izložene u ranoj fazi svoga života.
Djeca koja imaju veću šansu za razvoj astme i alergija, proizvode određenu vrstu antitijela, zvanog IgE (imunoglobulin E), koje je poznato kao aktivator upale, a ono se aktivira u prisutnosti alergena.
Znanstvenici već desetljećima tragaju za odgovorom zašto neka djeca razviju alergije i dobiju astmu, a druga ne. Ključ za razumijevanje ovoga, ali i mnogih drugih imunoloških bolesti mogle bi biti upravo mikrobne zajednice u našim tijelima, zaključili su.
Za svoje studije istraživali su uzorke stolica kod beba počevši s 2003. godinom i od tada su ih držali u zamrzivaču. Kako se genetska tehnologija razvijala, tako su odmrzavali uzorke i slali ih na testiranje i proučavanje mikrobnih zajednica.
Znanstvenici su također došli do zaključka da se u modernim zapadnjačkim društvima u posljednjih 60 godina pojava astme udvostručuje svakih 20 godina, stoga je itekako nužno pronaći neku strategiju za sprječavanje.
Usredotočavanjem na razlike mikrobnih funkcija – u njihovim metaboličkim proizvodima te njihovim učincima na funkcioniranje imuniteta – ovakve studije pomažu definirati put koji ćemo morati slijediti kako b se spriječile ove bolesti.
U tome može pomoći i određena vrsta hrane koja može povećati broj dobrih bakterija u probavnom traktu:
- jogurt
- poriluk, luk, celer
- banane
- češnjak
- brokula, kelj, kupus, cvjetača
- pšenične mekinje, raženi kruh, ječam, zob
- soja
- kiseli kupus
- jabuke
- kefir
- kombucha (gljiva)
- artičoke
- palenta
- borovnice
- grašak
Foto: Image by Drazen Zigic on Freepik" data-wplink-url-error="true">Freepik