Moda i oprema Novosti i događanja

Preporuka liječnika školama: Uvedite duple sate i rasteretite učeničke torbe

Liječnici savjetuju da se učeničke torbe mogu rasteretiti i na način da se djeci nižih razreda ne zadaje domaća zadaća


Započela je nova školska godina i učenici će već danas na svoja leđa natovariti prepune torbe koje će im svakoga dana bivati sve teže. Iz Zavoda za javno zdravstvo kazali su da je najizraženiji zdravstveni problem povezan s nepovoljnim utjecajem školskih torbi kod djece je bol u donjem djelu leđa. Učeničke torbe tako mogu izazvati bol u cijelom mišićino-koštanom sustavu, a javlja se i nepravilno držanje, umor, iscrpljenost i posljedično lošija koncentracija i uspjeh u školi.

I dok liječnici preporučuju da težina torbi ne bi smjela biti veća od 15 % težine tijela djeteta, u stvarnosti je njihova težina znatno veća. Novije istraživanje pokazalo je da težina torbe treba biti ograničena na čak 10 % težine tijela djeteta, jer već težina od 15 ili 20 % u odnosu na 10 % povećava izglede za naginjanje glave prema naprijed, subjektivne zdravstvene smetnje djeteta poput umora, iscrpljenosti i boli u leđima, te teškoće u hodanju i održavanju ravnoteže.

Nekoliko je znanstvenih zaključaka koje treba istaknuti:

  • Torbe koje se nose sprijeda kao i torbe koje se nose sprijeda i straga imaju manji negativan utjecaj na tjelesno držanje djece nego torbe koje se nose na jednom ramenu.
  • Torbe na jedno rame su povezane s većom učestalošću respiratornih disfunkcija i većim promjenama u tjelesnom držanju djece nego torbe koje se nose na oba ramena.
  • Viši položaj torbe (tereta) na leđima u odnosu na niži položaj je povezan s manjim osjećajem pritiska na ramenima.
  • Viši ili niži položaj torbe (tereta) na leđima ne utječe na tjelesno držanje djece.
  • Jače ili slabije stegnute naramenice torbe ne utječu na držanje, osjećaj nelagode i ravnotežu djece.

Mjere koje se mogu poduzeti:

  • Sastavljati raspored sati na način da učenici u jedom danu imaju što manje različitih predmeta (dupli satovi).
  • U raspored ne uvrštavati u istom danu predmete za koje treba nositi posebno težak teret (tjelesna i zdravstvena kultura i likovni odgoj).
  • Omogućiti da djeca sve knjige i opremu ostave  u školi, a kući nose samo radne listiće za domaću zadaću.
  • Potpuno osloboditi učenike nižih razreda osnovne škole učenja i pisanja zadaće kod kuće odnosno omogućiti da sve odrade u školi. Knjige na taj način ostaju  stalno u školi. Ova mjera ima prednosti i u kvalitetnijem vremenu koje roditelji i djeca provode kod kuće, u većem zadovoljstvu učenika školom, te u manjim varijacijama u školskom uspjehu djece koji ovisi o angažmanu roditelja.
  • One dane kad se održava nastava iz tjelesne i zdravstvene kulture omogućiti djeci dolazak u školu u barem jednom dijelu školske opreme tako da ne moraju baš cjelokupnu opremu nositi sa sobom.
  • Prilikom izbora udžbenika i drugih nastavnih sadržaja prednost dati lakšim knjigama i nastavnim pomagalima, a ne uzimati u obzir samo stručnu komponentu.Omogućiti učenicima da imaju jednu bilježnicu iz svih predmeta i to što lakšu i što manjeg formata.
  • Za svaki dan jasno navesti koje će knjige i nastavna pomagala trebati učenici tako da samo njih nose u školu.
  • Osigurati u školi dostupnu pitku vodu i prehranu tako da djeca ne trebaju isto nositi od kuće
  • Omogućiti veću razinu tjelesne aktivnosti učenika u školi dodatnim satima tjelesne i zdravstvene kulture i sportskim sadržajima, potaknuti učenike na kretanje i igru za vrijeme školskih odmora.

Mjere koje mogu poduzeti roditelji ili učenici

  • Izabrati dobru torbu: prazna torba treba biti što lakša (varijacije u masi prazne torbe mogu biti i više od 0,5 kg), nositi se na oba ramena, na što višem položaju u odnosu na kralješnički stup.
  • Odabrati što lakšu i manju pernicu, bilježnice i drugu opremu.
  • U školu nositi samo neophodne one knjige i pribor (prema rasporedu sati i uputama nastavnika odnosno učitelja).
  • Jesti u školskoj kuhinji i piti vodu u školi (a ne nositi od kuće).
  • Izbjegavati dugotrajno sjedenje (posebno u nepravilnim i čudnim pozicijama) bez kretanja i vježbanja, a posebno ograničiti vrijeme pred ekranom (najviše ukupno dva sata dnevno pred svim ekranima: TV-a, računala, konzola, mobitela i dr.).
  • Povećati razinu tjelesne aktivnosti (najmanje jedan sat dnevno, uz uključivanje tjelesne aktivnosti kao što je hodanje do škole i nazad kući u svakodnevnu rutinu).

Foto: stefanos papachristou

Komentirajte