Novosti i događanja Zdravlje i sigurnost

Od 50 zemalja, hrvatski učenici najmanje vole školu

Prema rezultatima međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika iz 50 zemalja iz Europe i Sjeverne Amerike koje je provedeno kod učenika u dobi od 11 do 13 godina, naši učenici našli su se na posljednjem mjestu prema skali koliko jako vole školu.

Djevojčice vole školu nešto više od dječaka, a najkritičniji su trinaestogodišnjaci

Kod učenika koji jako vole školu samo je 15% u dobi od 11 godina, 5% u dobi od 13 godina i 13% u dobi od 15 godina. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica koje jako vole školu nešto je viši u dobi od 11 godina kada iznosi 20%, u dobi od 13 godina kada iznosi 5%, dok je u dobi od 15 godina udio djevojčica koje jako vole školu niži od udjela dječaka i iznosi 8%.

Stručnjaci to obrazlažu s činjenicom da su djeca, baš kao i odrasli na poslu, izloženi stalnom stresu ako se ne mogu adekvatno nositi s opterećenjem u školi.

-Radno opterećenje utječe na sposobnost osobe da bude produktivna te može negativno utjecati na školski uspjeh, ali i na zdravlje, zdravstveno ponašanje i dobrobit učenika. Učenici koji su pod većim opterećenjem u školi češće se upuštaju u rizična ponašanja te češće pate od zdravstvenih smetnji i imaju niže samopoštovanje – stoji u obrazloženju.

Stručnjaci su djeci postavili pitanje: „Jesu li školske obaveze veliko opterećenje za tebe?” Ponuđeni su odgovori: „Uopće ne“, „Da, malo“, „Da, dosta“ i „Da, puno“. Prikazani su ispitanici za koje su školske obavez

Udio učenika koji se osjećaju opterećeni školom (dosta ili puno) raste od 23% u dobi od 11 godina, preko 41% u dobi od 13 godina pa se smanjuje na gotovo 33% u dobi od 15 godina.

Učenice u dobi od 11 i 13 godina su skoro jednako opterećene kao i učenici (22% 11 godina, 43% 13 godina) dok su u dobi od 15 godina više opterećene. Tako su u dobi od 15 godina školske obaveze veliko opterećenje za 48% učenica.

Osim škole, na zdravstvene probleme kod djece utječu i druga ponašanja poput dugog vremena pred ekranom TV-a i drugih uređaja.

Preporuka je maksimalno dva sata, ne uključujući vrijeme koje djeca provode pred ekranom, najčešće računala, zbog učenja i akademskog napretka, već se odnosi isključivo na zabavu.

-U tih najviše 2 sata dnevno djeci i mladima treba osigurati kvalitetan sadržaj bez nasilja i poticanja na rizična ponašanja bilo koje vrste. Vrijeme provedeno pred ekranom osim toga je i vodeći oblik sjedilačkog ponašanja učenika te je povezano s rizikom za razvoj debljine već u djetinjstvu i adolescenciji te s drugim kroničnim nezaraznim bolestima u odrasloj dobi – istaknuli su znanstvenici.

No, prema velikoj anketi u kojoj je globalno anketirano 227441 učenika, a od toga 5169 učenika i učenica iz Hrvatske što je proveo HZJZ pokazane su i neke prednosti koje naši učenici imaju u odnosu na one u drugim zemljama. Tako smo među 10-tak zemalja s najpovoljnijom situacijom kao što je život s oba roditelja, zadovoljstvo životom, subjektivna procjena odličnog zdravlja, nizak udio učenika s premalom tjelesnom masom te nizak udio spolno aktivnih petnaestogodišnjaka.

Hrvatska je i deseta zemlja po redu kod učenika u dobi od 13 godina prema udjelu učenika koji su prijavili maltretiranje drugih barem dva ili tri puta u posljednjih nekoliko mjeseci.

U dobi od 13 godina, naša zemlja je osma zemlja s najvećim udjelom učenika koji su barem jednom u posljednjih nekoliko mjeseci slali zlobne instant poruke, objave, e-poštu ili tekstualne poruke.

Hrvatska je trinaesta zemlja s problematičnom upotrebom društvenih medija kod učenika u dobi od 11 godina, petnaesta kod učenika u dobi od 13 godina te jedanaesta kod učenika u dobi od 15 godina.

Doručak kao prvi obrok u danu ima iznimno važnu ulogu za djecu u pružanju energije za provođenje njihovih aktivnosti, ali u dobi od 11 godina Hrvatska je deveta zemlja s najmanjim udjelom učenika koji doručkuju svaki radni dan. U dobi od 15 godina naši su učenici među deset zemalja s najmanjom dnevnom konzumacijom voća.

Također postoje loši rezultati vezani za konzumiranje povrća: šesti smo po redu sa najmanjom dnevnom konzumacijom povrća u dobi od 11 godina, deveti u dobi od 13 godina, a najgori na ljestvici u dobi od 15 godina.

rema podacima o konzumiranju obroka s obitelji, Hrvatska je također nisko na ljestvici kod učenika u dobi od 11 i 15 godina. Postoji samo oko deset zemalja gdje ima manje učenika koji ne jedu obrok sa svojom obitelji svaki dan. Također, važno je naglasiti kako je naša zemlja osma po redu kod učenika u dobi od 13 godina koji imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

Hrvatska se 2014. godine po zadovoljstvu životom smjestila oko sredine ljestvice zemalja uključenih u istraživanje. Prema podatcima iz 2018. godine, Hrvatska je deseta zemlja kod učenika u dobi od 11 godina, deveta kod učenika u dobi od 13 godina te osma kod učenika u dobi od 15 godina.

Na skali zemalja sudionica, 2014. godine Hrvatska je bila na pretposljednjem mjestu prema broju petnaestogodišnjaka koji su imali spolni odnos. Prema podatcima iz 2018. godine, u devet zemalja je bilo manje učenika koji su odgovorili da su imali spolne odnose nego u Hrvatskoj.

Na međunarodnoj razini zamijećeni su sljedeći trendovi:

  • porast rizika u mentalnom zdravlju,
  • porast opterećenja škole te smanjenje udjela učenika koji jako vole školu
  • porast upotrebe digitalne tehnologije i nasilja vezanog uz digitalne tehnologije
  • rizična ponašanja, nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnosti još uvijek su vodeći izazovi:
    • pušenje i pijenje alkohola i dalje se smanjuje ali je udio petnaestogodišnjake koji puše i piju alkohol ostao visok, dok je alkohol najčešće upotrebljavano sredstvo
    • prekomjerna tjelesna masa i pretilost su u porastu

Foto: Freepik

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.