Novosti i događanja

Kako nadoknaditi vitamin D kad nestane ljetnog sunca?

Znanstvene studije ukazale su na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, groznice, hepatitisa B i C. Isto istraživanje pokazalo je da gotovo 50% populacije ima manjak vitamina D u krvi, posebice tijekom zime i to ponajviše mala djeca, starije osobe i bolesnici s kroničnim bolestima. Tako nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi ima njih od 10 do 30%.

Vitamin D koji inače dobivamo izlaganjem suncu nadoknadite unosom kroz prehranu

Dolaskom jeseni i hladnijih dana izloženost suncu se također smanjuje, a time se smanjuje i prirodna otpornost organizma na stresne vanjske utjecaje. Iz tog razloga, potrebno je vitamin D nadoknaditi unosom kroz prehranu.

Studije koje su provedene ove godine pokazale se da vitamin D štiti od respiratornih infekcija pa se predlaže njegova konzumacija 25-50 µg dnevno. Preporuka Britanske službe za javno zdravstvo (NHS) koja vrijedi za cjelokupno stanovništvo, a poglavito na osobe u izolaciji upućuje na dnevnu primjenu 10 µg ili 400 IJ vitamina D. Preporuka je izdana za cijelu populaciju, a ne samo za rizične skupine, a temelji se na činjenici da je uslijed boravka u zatvorenom velik rizik razvoja nedostatka vitamina D.

Istraživanja pokazuju kako visoki status vitamin D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija  te  održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok niske koncentracije vitamina D se vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19.

NORME VITAMINA D:

  • Uvriježena pedijatrijska mjera u Republici Hrvatskoj je primjena 400 IJ (10 µg) dnevno za svu dojenčad tijekom prve godine života. Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D.
  • Nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D.
  • Preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 600 IJ dnevno za zdrave osobe za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti (5 µg dnevno), a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi se 4000 IJ dnevno.
  • Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg).
  • Osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg).

IZVORI VITAMINA  D:

Glavni izvor vitamina D je njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15- 25% ukupnog unosa), shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta (osiguravaju 11-13% ukupnog unosa).

Preporuke bi bile sljedeće:

  1. izlazak i aktivnosti na otvorenom
  2. redovita tjelovježba
  3. odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana
  4. od listopada konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno na više

Foto: Freepik

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.