Novosti i događanja

Jesu li dječja igrališta sigurna od koronavirusa?

Mnogi roditelji pitaju se može li koronavirus živjeti na toboganima, ljuljačkama i ostalim površinama na dječjim igrališta? Američki stručnjaci potvrđuju da može i savjetuju roditeljima da u ovim trenucima izbjegavaju dječja igrališta ako ih koristi veći broj djece.

Koronavirus je moguć na dječjim igralištima pa američki stručnjaci savjetuju roditeljima da se suzdrže od slanja djece na igru

Smatraju da treba jednako tako izbjegavati i odlazak na igru kod prijatelja kao i dječje igraonice i rođendaonice.

Ako je igralište pak relativno prazno, postoje za roditelje dobre i loše vijesti. Prvo loša vijest: Postoji mogućnost da će se ondje nalaziti COVID-19 koji čeka na ljuljačkama ili toboganima. Ovo nitko ne može danas negirati iako se svi nadamo, kako tvrde stručnjaci, da virus još nije počeo slobodno kolati među stanovništvom. Dobra pak vijest je da kako postaje toplije, velika je vjerojatnost da će virus od vrućine uginuti. U svakom slučaju, pametno je pričekati s odlaskom u park.

– Znanost o COVID-19 još premalo zna da bi mogli dati konkretnije upute i rješenja te ne znamo kako onečišćene površine sudjeluju u širenju infekciju. Većina slučajeva koronavirusa dolazi izravnim kontaktom između čovjeka i osobe iako i kontakt s onečišćenim površinama najvjerojatnije doprinosi izbijanju no ova vrsta širenja još nije dokumentirana – kazali su američki strčnjaci.

Evo što znanstvenici savjetuju o korištenju sprava u parkovima:

Plastične površine: Preskočite ljuljačke i tunele. Od svih površina na igralištu plastični tobogani, zidovi za penjanje i tuneli najlakše mogu zadržati koronavirus ako se njima koristio netko zaražen. Tim istraživača s Nacionalnog instituta za zdravlje, Sveučilišta Princeton i Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu napravili su istraživanje: stavili su male količine COVID-19 na razne površine kako bi vidjeli koliko će dugo preživjeti. Njihovo je istraživanje otkrilo da virus traje duže na plastici nego na bilo kojem drugom ispitivanom materijalu – trebalo je 16 sati da polovica COVID-19 ugine, a uzorak nije potpuno nestao s površine 2-3 dana.

Čak i izvan pandemije, prema klinici Mayo, plastične i druge tvrde površine vrlo su dobre podloge za razvoj virusa i bakterija u odnosu na poroznije površine poput drveta. Prethodne studije otkrile su da drugi koronavirusi, poput onog koji je izazvao epidemiju SARS-a 2003., mogu preživjeti na plastici od 6 do 9 dana.

Metalne površine: Od lanaca za njihanje do ljuljački, metalna oprema nije puno bolja od plastike. U istoj studiji, istraživači su otkrili da COVID-19 traje jednako dugo na nehrđajućem čeliku kao i na plastici.

Određene vrste metala mogu biti pogubnije za virus od ostalih – COVID-19 je na bakru trajao samo četiri sata. Druga studija, objavljena u časopisu The Journal of Hospital Infection, otkrila je da obična prehlada, drugi koronavirus, ostaje samo nekoliko sati na aluminiju.

Drvene površine: Nejasno je kako koronavirus djeluje na drvenim površinama. Nijedno istraživanje do danas nije mjerilo koliko dugo može preživjeti na takvoj površini. Kad su u pitanju bakterije, drvo je općenito higijensksije jer ima mogućnost apsorpcije vlage pa se suše i mikrobi. Međutim, pregledom prijašnjih istraživanja drugih koronavirusa utvrđeno je da je SARS-CoV-1, virus odgovoran za epidemiju SARS-a, na drvenim površinama trajao najduže četiri dana.

Pijesak: Znanstvenici nisu proučavali koliko dugo može trajati COVID-19 u kutiji s pijeskom, ali mnoštvo istraživanja sugerira da su kutije za pijesak rasadnici klica i parazita, u rasponu od toksoplazmoze od mačjeg izmeta do proljeva C. Difficile. Pijesak sadrži više klica nego knjige iz knjižnice, igračke u liječničkim ordinacijama ili čak i više od kvaka na javnim prostorima. Nema dokaza da je koronavirus nužno dio te mikrobiotske skupine ali s obzirom na sve ostalo, savjet je svakako da djecu treba držati dalje i od pješčanih posuda.

Na zrak u šetnju, igru s loptom, vožnju biciklom: Važno je imati na umu da novi koronavirus vjerojatno duže živi na površinama u kontroliranim laboratorijskim uvjetima nego na zraku. To je poruka koju je dr. Oxiris Barbot, povjerenik za zdravstvo New Yorka, uputio na tiskovnoj konferenciji prošlog tjedna. Vani, gdje vlaga, toplina i UV zrake imaju tendenciju da ubiju viruse, koronavirus bi se mogao zadržati i do tri sata u zraku. Koronavirus se širi kapljicama sluzi i sline koje lete kad kišemo ili kašljemo. Oni nemaju mogučnost dalekog prenosa (uuobičajen razmakmora biti barem) no ipak ne možemo znati za sad da li se COVID-19 može duže zadržati u zraku. Ako COVID-19 putuje aerosolima, udaljenost je vrlo važna, kao i dobro ventilirano područje.

Prazna igrališta? Trebalo bi biti dobro. Ali čak bi i mala gužva mogla biti vrlo rizična s ovim virusom.  Sunce Sunčeva svjetlost ubija viruse zbog ultraljubičastoga zračenja (UV), koji su za njih smrtonosni.

Foto: Dječja posla

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.