Istaknute teme Učenje i rekreacija

Građanski odgoj trebao bi učiti djecu kako da misle “svojom glavom”

građanski odgoj

Građanski odgoj već je trebao biti dio školskog kurikuluma

Mnogi roditelji smatraju da se danas u školama ne uči ono što bi trebalo. Znaju li djeca danas pokrpati čarapu? Neki će odmahnuti glavom i reći kako su to gluposti jer kupe nove čarape za 10 kuna. Drugi će tužno prokomentirati da takve stvari izumiru i kako danas djeca ne znaju držati iglu u ruci. Niit mnogo što drugo.

Građanski odgoj kojeg gradonačelnik Tomislav Tomašević najavljuje u školama, iako su mu počeli spoticati da to nije na njemu već na ministru obrazovanja, trebao bi donekle uvesti mlade u “stvarni svijet”.

No, stvarni svijet i dužnosti svake osobe u njemu bile bi izborni predmet, pa će biti zanimljivo vidjeti koliko djece će ga izabrati, ako taj prijedlog uopće i zaživi.

Što bi se moglo/trebalo učiti na građanskom odgoju?

Prvenstveno bi se provodilo osposobljavanje i osnaživanje učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. GO će omogućiti učenicima lakše snalaženje u društvu, korištenje vlastitih snaga i kapaciteta te pronalaženje vlastitih odgovora i rješenja za aktualne društvene probleme.

Neki će reći, ovo je apsurdno. Djecu će se u stvari učiti da misle svojom glavom.

Učenici bi tako trebali naučiti nešto više o pravima, dužnostima i odgovornostima pojedinaca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima.

Posebnosti Građanskoga odgoja su korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole. U središtu se nalazi učenje traženjem, analizom i vrednovanjem informacija, čime se stvara okružje u kojem vrijednosti nisu nametnute, već proizlaze iz učenja i životnoga iskustva pojedinca. Suradničkim učenjem učenici razvijaju vještine potrebne za suradnju u svim aspektima života.

No, kako su u većini naših škola do sada praksa i iskustveno učenje bili gurnuti na kraj reda, teško je za povjerovati da bi uvođenjem novog predmeta došlo do promjena.

Kada se još 2019. donosila odluka o kurikulumu nikad oživljenog predmeta “Građanski odgoj i obrazovanje”, mislilo se i na djecu s teškoćama, pa čak i na često zaboravljenu darovitu djecu.

U odluci Ministarstva o donošenju kurikuluma stoji:

-Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, učitelji i nastavnici planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

foto: Freepik

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.