Istaknute teme Za roditelje

Društvene mreže “izvitoperile” ponašanje današnjih roditelja

društvene mreže

Društvene mreže utječu i na sreću – studije dokazale da su sretniji oni koji ugase svoje profile

Društvene mreže promijenilo su i uvelike utjecale na roditeljstvo danas. No, je li to bio pozitivan ili negativan utjecaj?

Moramo priznati činjenicu da do vrlo velikog broja informacija možemo doći relativno brzo i lako, no jednako tako podložniji smo javnim osudama i kritikama, ako naše mišljenje odudara onome većine.

Društvene mreže potaknule su velik broj roditelja i da javno izlože svoju djecu. Ljetovanja, zimovanja, krstarenja, maškare, prvo kupanje, prvi koraci, putovanje ovo, vidi mi ovdje….

Morate priznati da ste samo ovog Božića imali priliku zaviriti u domu barem 70 posto svojih prijatelja koji su ovjekovječili božićna drva, otvaranje poklona i razgaljena dječja lica na najveselije jutro u godini.

“Pa što”, pomislit će neki ili “dosta nam je te ekshibicije”, primijeti će drugi.

Idući put prije nego uploadate sliku svoga zlata kako se slatko umrljalo kašicom od cikle, promislite što našem roditeljstvu čine u stvari društvene mreže. Možete li im se oduprijeti?

Pauziramo svoj stvarni život

Dakle, malo zlato je smazalo punu zdjelicu već spomenute kašice od cikle ili je možda prevrnulo košaru s prljavim rubljem i to je tako smiješno. Umjesto da uživamo u trenutku sa svojim djetetom i upijamo ga punim plućima ili slavimo uspjeh, svoj mozak stavljamo na pauzu.

Razmišljamo, je li ovaj trenutak dovoljno dobar za neku Facebook grupu, trčimo po mobitel, pokušavamo što bolje opaliti sliku i da sve izgleda što spontanije i prirodnije.

Prvi poriv nam nije “daj pet” zajedničko smijanje i pričane o nekom događaju nego fotka i to najčešće za druge.

Mnogi će poreći da je to tako, no treba istaknuti da se ovakvim ponašanjem, priznali si ga ili ne, gubi prirodna interakcija između roditelja i djece.

Uspoređujemo se do krajnjih granica

Koliko puta ste pročitali post neke mame čije je dijete propuzalo s četiri mjeseca, prohodalo s 8, sve stepenice razvoja prekoračilo je davno prije svojih vršnjaka, upalo je u najbolji vrtić, najnadarenije je u grupi i sve ostalo naj naj?

Da biste bili bombardirani ovakvim informacijama više čak niti ne morate izaći na dječje igralište na kojem će se neke nadobudna mama namjeriti na vas. Klik na društvenim mrežama i već mislite kako drugih 375 mama ima dijete bolje, uspješnije, nadarenije, pa čak i ljepše nego je vaše.

Jer najbolje od najboljeg serviraju nam na društvenim mrežama, popraćeno slikama, dostavljeno ravno na naš prag. I što onda? Svi reagiraju lajkovima i pozitivnim komentarima, a u stvari, u sebi vode tihu ljubomornu bitku.

Tijekom provođenja nekoliko anketa vezanih uz društvene mreže, roditelji su znali priznati kako svoje odgojne i roditeljske mjere uspoređuju s drugim roditeljima te se pritom redovno osjećaju kao totalni promašaj.

Dakle, neizbježno dolazimo do zaključka da su svi drugi bolji od nas što stvara nepotrebni emocionalni stres kojem se svakodnevno dobrovoljno izlažemo i tražimo još i još.

Postoji čak nedavno provedena studija kojom je utvrđeno da su ljudi postali sretniji nakon što su zatvorili svoj Facebook račun nakon godina korištenja. Čak je i Pinterest prozvan da počinje izazivati stres kod pojedinih korisnika.

Previše dijelimo

ako vas netko pita dijelite li previše na Facebooku, vjerojatno ćete nakon kraćeg razmišljanja reći ne. No, da vas isto tako pitaju što mislite o svojim prijateljima, vjerojatno ćete istaknuti nekoliko njih koji previše objavljuju i guraju djecu u prvi plan na Facebooku.

Istina je da su društvene mreže velik broj roditelja prometnuo u “pretjerane djelitelje” sadržaja koji se i ne bi trebao dijeliti takvim žarom. Često u virtualni svijet šaljemo i nekoliko informacija i slika dnevno, updejtamo svoje statuse, mjesta boravka.

Usto, niti jedna tema nije “izvan limita”, objavljuju se dječje fekalije, rane, automobilske nesreće, obavijesti o gubitku voljene osobe…

Istraživanja provedena u Michiganu među roditeljima, korisnicima društvenih mreža donijela su sljedeće rezultate: 75 posto roditelja smatra kako drugi roditelji dijele previše i nepotrebno. U taj sadržaj ubrajaju nepotrebne fotografije koje ponekad previše otkrivaju, odavanje previše detalje, a k tome često i lokaciju boravka svog djeteta u određenom trenutku.

Trošimo svoje vrijeme

Isprobajte jedan eksperiment, ali bez varanja. Zabilježite svaki put kada uhvatite mobitel i krenete surfati. ili kada sjednete za laptop. Zabilježite trajanje tog vremena. Na kraju tjedna, pogledajte broj. Vjerojatno ćete se malo iznenaditi. Neugodno.

Možda se zapitate, je li moguće da toliko svog slobodnog vremena trošim na društvene mreže? ako ne vjerujete svojim zapisima, pitajte klince što misle o tome? Provodite li previše vremena na mobitelu? Jeste li često ometeni surfanjem dok provodite vrijeme s njima?

Sada samo zamislite kako ste sve to vrijeme mogli provesti sa svojom obitelji ili opuštajući se sami.

To sve skupa ne znači da se morate u potpunosti odreći društvenih mreža, već samo uspostaviti limite kojih ćete se i držati.

Hvalimo se

Kako se drugačije pohvaliti i nešto “nabiti” na nos većem broju prijatelja nego preko društvenih mreža. A mnogi se vole hvaliti jer smatraju da su njihova djeca najbolja. Žele da to i drugi znaju.

Neki žele također da drugi znaju kako su im djeca otišla na egzotično putovanje, kako postižu sportske i akademske uspjehe, kako imaju najbolje i najskuplje igračke.

Ponekad hvalisanje žele zamaskirati izjavama poput: Eva očito neke stvari na sreću nije naslijedila od mene – sve petice u svjedodžbi! Jer te sve petice manje zvuče kao hvalisanje ako popljujete svoju pamet.

Nekad hvalisanje može biti prikriveno kao dobronamjeran savjet: Moj Ivan je naučio čitati s tri godine, ali gle, to je stvarno rijetkost, tako da se ne uzrujavaju ako tvoj sa šest godina ne pokazuje nikakav interes za slova.

Forsiramo savršen trenutak za slikanje

Vaša djeca super izgledaju u svojim kostimima za maškare. Zgrabite svoj mobitel. ali, čekaj. Soba iza njih je neuredna i vidi se ona jeftina komoda. Niste ludi da to vide ljudi na Facebooku. Djeco, pomaknite se na uredniji i bolje opremljeni dio stana. Ok, dobro je. Ne, ne, nagni se malo ovamo, uzmi metlu u ruke i pravi se da se nečemu glasno smiješ…ok, sada je slika u potpunosti spremna za postanje. Uz komentar, “ignorirajte nered” ili “kad klinci polude”. Ono, potpuno spontano i slučajno uhvaćeno.

Društvene mreže prepune su takvih spontanih slika. I čovjek se pita, gdje je nestala sva zabava opuštenog fotografiranja s djecom kada smo to radili samo za vlastite uspomene i užitak?

Ostavljamo digitalni trag

Sjećate li se neke ne baš bajne vaše fotografije koja stoji u obiteljskom albumu? Ograničena samo na poglede prijatelje i rodbine? Tako je, Facebook tada nije postojao.

Danas, svaka objavljena slika, pa čak ako ju kasnije i obrišete ili raznim opcijama “zaštitite” od ljudi koji vam nisu prijatelji, ostavljate svoj digitalni trag zauvijek. Malo tko brine o privatnosti svoga djeteta ili što bi ono jednoga dana reklo kada bi vidjelo te slike. Da li bi mu bilo neugodno? Da li bi se sramilo neke svoje slike ili informacije o njemu koju ste vi bez razmišljanja podijelili?

Društvene mreže samo su još jedan način na koji možemo namjerno ili nenamjerno prekršiti pravilo pravo privatnosti našeg djeteta.

Mjerimo naš roditeljski uspjeh lajkovima, dijeljenjima, srcima i komentarima

Objavimo sliku djeteta i dobijemo 33 lajka. Potom objavimo sliku psa, a on dobije 57 lajkova. Zar je pas slađi od djeteta?

Drugi put objavimo sliku djeteta kako jede uz crtiće ili ujutro sprema doručak i maže nutellu. dobijemo 60 lajkova i super smo sretni no tada se dogodi ono najgore! Netko zlobno iskomentira kako ne bi trebalo jesti uz crtiće niti doručkovati nutelli. I odmah se osjetimo povrijeđeno. I tu nije kraj. Jer stalno svoje roditeljstvo i odluke, razmišljanja te ostalo izlažemo na društvenim mrežama, a nerijetko čujemo kritike. Kada čujemo pohvalu, samopouzdanje i radost polete u nebo. Divno je imati istomišljenike i pripadati virtualnoj grupi, dobivati lajkove na svoje roditeljske stavove te komentare “slažem se”. No, nije baš pametno vrednovati svoje stavove prema mišljenjima drugih. Kritike virtualnih majki ne znači da ste u krivu niti pohvala da ste u pravu.

Razmislite, da se sutra isključite sa svih društvenih mreža, da li biste zbog toga bili manje dobar roditelj? Ne morate biti baš tako drastični, ali trebate biti svjesni toga kako društvene mreže djeluju na roditelje i distancirati se na primjeren način.

foto: pexels

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.