Istaknute teme Učenje i rekreacija

Cjelodnevna nastava – djeca će u škole ići od 8 do 17 jer kod kuće slabo uče

Cjelodnevna nastava od 8 do 17 sati najnoviji je prijedlog iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim se želi omogućiti djeci bolje školovanje i hvatanje koraka s učenicima iz drugih europskih zemalja. Prema prijedlogu, cjelodnevna nastava počela bi se uvoditi 2023. i do 2027. bila bi uvedena u sve škole.

Cjelodnevnom nastavom za svu djecu u školi stvaraju se jednaki uvjeti za učenje

Riječ je o nastavi sličnoj sadašnjem produženom boravku koji je organiziran za djecu od 1. do 3. razreda. Posljednjih se godina povećava broj osnovnih škola koje organiziraju produženi boravak za učenike te tako danas oko 20% osnovnih matičnih i područnih škola ima organiziran produženi boravak. Međutim, budući da trošak produženog boravka pokrivaju osnivači škola i roditelji, tek je nešto više od 12% učenika osnovnih škola uključeno u produženi boravak. U Gradu Zagrebu ta cijena je minimalna zbog subvencije pa roditelji plaćaju oko 200 kuna.

Kako izgleda cjelodnevna nastava?

Djeca u školu dolaze ujutro, a od 8 do 12.30 imaju redovnu nastavu, od 12.30 do 13.30 pauza je predviđena za ručak i igru, odnosno za boravak na svježem zraku. Od 13.30 do 15 sati održavao bi se obvezni izborni program, gdje bi učenici birali između predmeta koje žele slušati, dopunske i dodatne nastave te izvannastavnih aktivnosti.

Od 15 do 17 sati djeca bi se bavila izvannastavnim aktivnostima, a u školi će, kao što je i sada, programe održavati i druge organizacije kao što su sportska društva, glazbene škole, škole stranih jezika, udruge, ovisno o interesu učenika i roditelja, mogućnostima škola i dostupnosti.

Cjelodnevnim programom povećala bi se satnica nastave čime bi se djeci olakšalo svladavanje gradiva jer trenutno previše vremena posvećuju domaćim zadaćama. No, osim što djeca doma gube previše vremena na zadaće, još gore je to što im u gotovo 60 posto nema tko pokazati, stvara se potreba za skupim instrukcijama, a u konačnici djeca ne nauče potrebno gradivo.

Iz Ministarstva su istaknuli kako je najveći dio učenika sa slabijim rezultatima lošeg socioekonomskog statusa i da će upravo oni imati najveću korist od dužeg boravka u organiziranom odgojno-obrazovnom radu.

Tako bi se tjedni broj sati u prva četiri razreda povećao s 18 na 28, u petom s 24 na 33, u šestom s 25 na 33, u sedmom s 26 na 33 i u osmom s 26 na 33. Hrvatska naime ima najnižu školsku satnicu u Europi.

Razmišljalo se o uvođenju 9. razreda osnovne škole te o produljenju školskog sata s postojećih 45 na 60 minuta. No, to bi nas podignulo tek do razine Albanije, Bugarske ili Latvije po broju sati pa se kao najbolje rješenje pokazala cjelodnevna nastava po uzoru na zapadnoeuropske zemlje.

Cjelodnevna nastava od prvog do osmog razreda osnovne škole osigurala bi dodatnih 6.405 nastavnih sati, što još uvijek Hrvatsku svrstava ispod EU prosjeka, ali došli bismo, recimo, do razine jedne Finske.

U Beču raste broj cjelodnevnih škola, od jeseni su besplatne

Broj cjelodnevnih škola u Beču kontinuirano raste, samo će ih od rujna otvoriti sedam novih. Time će grad od jeseni imati ukupno 63 osnovne i sedam srednjih škola koje nude ovakav oblik cjelodnevnog boravka.

Novost je da od rujna 2020. roditelji u Beču za svoje školarce više neće plaćati participaciju za cjelodnevni boravak u školi, za što su dosad svakog mjeseca izdvajali 180 eura. Kako bi im mogao omogućiti besplatnu cjelodnevnu školu, Grad Beč u te je svrhe osigurao čak 40 milijuna eura.

U 70 besplatnih cjelodnevnih škola u austrijskoj metropoli učenici će tako svakog dana dobiti i besplatan obrok. Ako učenik poželi i dodatnu užinu, ona se plaća paušalno tri puta godišnje u iznosu od 90 eura. Postoji i mogućnost produženog boravka nakon 15:30 sati, za koji treba izdvojiti 100 eura po polugodištu.

U cjelodnevnoj školi tako ima vremena za razmišljanje, kretanje, raspravu, druženje, zajednički ručak i individualan pristup. Pritom materijalno stanje roditelja te činjenica ima li učenik kod kuće svoju sobu ili računalo ne igraju nikakvu ulogu jer se za svu djecu u školi stvaraju jednaki uvjeti.

Foto: Eurocomm

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.