Istaknute teme Odgoj

8 načina kako, možda i ne znajući, potičete svoje dijete da postane nasilnik

nasilnik

Dijete kojem se oduzme moć kroz ponižavanje i suviše strog odgoj često postaje nasilnik


Možda ste se nekad, gledajući svoje dijete zapitali, je li moguće da je nasilnik? Gruba igra, naguravanje, agresivniji stav, namrgođeni, borbeni pogledi…radi li se o lošem danu, fazi ili nečem trećem?

Možda vam nitko nikada nije rekao u lice da odgajate nasilnika, no ponekad si ne možete pomoći da se zapitate. Vjerojatno ste već čuli što može biti uzrok nasilničkog i agresivnog ponašanja kod djece.

Fizičko ili psihičko zlostavljanje, zanemarivanje, previše slobode u odgoju, nasilne računalne igre…Iako smatrate da se vaše dijete tu nikako ne može pronaći, ponekad roditelji tijekom odgoja rade određene greške koje mogu nenamjerno potaknuti razvoj nasilničkog ponašanja.

Tračanje

Želite li odgojiti “zločestu” djevojčicu? Ponašajte se kao jedna. Ako ne želite uključiti svoje dijete u razgovor, onda se pobrinite da ga ono uopće niti ne čuje, jer djeca često čuju ono što mi i ne slutimo. Pa ako se dogodi da vi u svojim privatnim razgovorima ponekad negativno, posprdno ili omalovažavajući komentirate druge ljude ili ih pak samo “nevino” tračate, a dijete to čuje od vas, dobit će dojam da je to u redu i da se to tako radi te se pritom obje strane super zabavljaju.

Zlobno tračanje i ogovaranje nekoga nije ništa drugo nego oblik bullyinga. Vjerojatno ste i vi nekad bili meta tračanja. Ako ste to saznali, znate da nije ugodno. Zato, pripazite što govorite pred djetetom jer ne želite dase razvije u malu tračericu.

Prezaposleni ste da bi marili

Svi mi volimo svoju obitelj no koliko joj stvarno kvalitetnog vremena posvećujemo i koliko to svim njezinim članovima istinski pokazujemo i govorimo? Često smo prezaposleni za sitne znakove pažnje i geste koje znače jako puno i jednostavno stvari uzimamo zdravo za gotovo.

Mali znakovi pažnje mogu jako pozitivno djelovati na djecu jer kuća iz koje izlaze u svijet polazište je njihove stabilnosti i odnosa koje će stvarati. Poljupcem, zagrljajem ili nekom drugom nježnošću pokažite članovima svoje obitelji da vam je stalo do njih te će tako i sami moći pokazati da im je stalo do drugih.

Negativnost

Ne volite svoj posao. Nikako ne možete izgubiti još tih nekoliko kilograma. Kosa vam je užasna. Prijatelji su vam grozni i nepouzdani. I tako još u nedogled.

Jeste li ponekad jako negativni u vezi stvari na sebi i oko sebe? Znajte da način na koji vi doživljavate svoj život i okolinu itekako se preslikava i na vašu djecu.

Ako čuju da se njihov uzor (vi) osjećate bespomoćno, zbog toga se i oni počnu osjećati frustrirano i nemoćno. I tu moć ponekad žele vratiti kroz nasilno i agresivno ponašanje.

Zato je ponekad bolje neki težak razgovor sačuvati za vrijeme kada djeca legnu u krevet.

Previše participacije

Djeca danas vrlo brzo sazrijevaju, a odgojne metode savjetuju nam da djecu tretiramo kao odrasle. No, zaboravljamo da smo mi u stvari odrasli i da nam je trebalo jako puno vremena da to postignemo te da se naučimo nositi sa stresom, svakodnevnim problemima i odgovornošću.

No, roditelji nerijetko u želji da njihova djeca sudjeluju u svemu, jednostavno podijele s njima previše toga. Stres s posla, financijske probleme, bolesti u obitelji…Treba imati na umu da djeca trpe svoj vlastiti stres te d aim ne treba dodavati još tereta. Jer ispušni ventil za nagomilani stres često je upravo agresija.

Pretrpani dječji raspored

Dječji rasporedi nakrcani su aktivnostima. Sportovi, strani jezici, radionice…Mislite kako ste ih fino zaokupili te kako kvalitetno provode vrijeme? Smatrate da njihovi vršnjaci rade to isto i kako vaša djeca ne smiju u ničemu zaostajati?

Djeca ne dijele vaše mišljenje. Pregust raspored kod mnogih može dovesti do depresije i anksioznosti, tvrde stručnjaci. Iz jednostavnog razloga jer djeci treba slobodnog vremena da ne rade ništa i da sami osmisle nešto. Treba im i vrijeme za igru, kreativno vrijeme i vrijeme za tišinu.

Previše obaveza dovodi do stresa, stres do anksioznosti i opet sve završava na pojačanoj agresivnosti.

Nedosljedno provođenje pravila

Cijeli dan niste vidjeli svoje dijete te na kraju dana ne želite vikati na njega, smišljati mu zabrane i gledati njegove tantrume. Niti vaše dijete ne želi da ono malo zajedničkog vremena provedete u svađi. Zato neka ti zajednički trenuci budu opušteni, no ipak s određenim granicama.

Treba imati na umu da unutar svakih granica postoji veliki dio slobode te pustite djecu da uživaju u toj slobodi i budu ono što jesu. Tako im ipak dajete neki zdrav osjećaj moći, slobode i samostalnosti, kao i pozitivan autoritet. Djeca se ne osjećaju potlačeno te nemaju potrebu za pobunom i nasiljem kako bi povratili izgubljenu moć.

Nesvjesno sudjelovanje u nasilju

Nasilničko ponašanje može se pojaviti u bilo kojoj dobi, zato uvijek trebate biti na oprezu kakav primjer dajete svojoj djeci. Možda sasvim nesvjesno svojim ponašanjem opravdavate neki nasilni čin kojeg niste niti svjesni.

Banalan je primjer gledanje filmića na crtića na YouTubeu gdje jedan lik tavom udara drugoga po glavi. Čini se jako smiješno i vi se cerekate skupa s djecom. No, u stvari šaljete poruku kako je udariti nekoga strašno smiješno i zabavno.

Razmislite ponekad o stvarima koje nesvjesno radite i imajte na umu da one oblikuju vašu djecu i njihov pogled na svijet.

Tjeranje djeteta da dijeli

Dijeljenje je vještina koja se uči i za koju dijete treba postići određenu zrelost. Zato nije baš dobra ideja oteti igračku iz ruku svoga djeteta kako biste ju dali drugome. Pričajte, ohrabrujte, podučavajte, ali nemojte djetetu uzimati igračku ako ju ne želi dati.

Naime, nasilno oduzimanje nečega pobuđuje kod djeteta osjećaj bespomoćnosti, što može potaknuti dijete da smisli na koji će način povratiti osjećaj moći koje je izgubilo. Jer, na kraju krajeva, tko je najmoćnija osoba u razredu? Nasilnik.

foto: pixabay

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.